Ministar finansija RS Aleksandar Džombić tvrdi da je Glavna služba za reviziju RS dala negativno mišljenje Investiciono-razvojnoj banci RS zbog pogrešne upotrebe međunarodnih računovodstvenih standarda, a ne zato što je IRB RS poslovala nezakonito.

Džombić kaže da se nigde u izveštaju ne tvrdi da je bilo nezakonitog rada ili kriminalnih radnji u IRB-u RS i da je problem u različitom tumačenja međunarodnih računovodstvenih standarda između ministarstva finansija i Glavne službe za reviziju.

– I ranije smo ukazivali na to. Međutim, revizori su tumačili računovodstvene standarde na svoj način, na što imaju potpuno pravo, i dali su negativno mišljenje. U svakom slučaju, nigde nije doveden u pitanje koncept IRB-a RS i njena uloga u razvoju RS – kaže Džombić.

Opozicija neće tako protumačiti činjenicu da je Čeko dao negativno mišljenje IRB-u RS?

– Mislim da će opozicija to koristiti na način da osporava koncept IRB-a RS, bez ulaska u suštinu međunarodnih računovodstvenih standarda. Ponavljam, činjenica je da se nigde ne navodi da je bilo nezakonitog rada i uveren sam da to može da potvrdi i Boško Čeko.

Kako komentarišete to da su dva službenika IRB-a RS osumnjičeni za kršenje propisa u vezi s prodajom akcija „Medicinske elektronike" na Banjalučkoj berzi?

– Taj slučaj ukazuje da naš koncept da privatizacije radimo preko berze, što je najtransparentniji vid privatizacije, daje rezultate, gde sve ne zavisi od IRB-a RS, već postoje i drugi kontrolni mehanizmi. U ovom slučaju, to je Komisija za hartije od vrednosti, koja je i uočila određene nepravilnosti i ukazala na njih. Mi se apsolutno nećemo libiti da tražimo odgovornost od onih za koje se utvrdi da su eventualno prekršili zakon.

Može li se poništiti kupovina akcija „Medicinske elektronike", jer postoje indicije da je RS debelo oštećena u celom tom slučaju?

– Reč je o kompleksnom slučaju i ne mogu u ovom trenutku da vam kažem da li može da se poništi kupovina akcija, ali u svakom slučaju ćemo sve proveriti i postupiti u skladu sa zakonom u cilju zaštite imovine i kapitala RS.

Nedavno vas je načelnik Prijedora Marko Pavić optužio da kočite razvoj te opštine.

– Iznenadio me takav stav načelnika Prijedora, jer kao ministar finansija nemam kapacitet da kočim razvoj bilo koje opštine, niti imam takvu nameru. Iz Razvojnog programa RS je odobreno oko 10,5 miliona KM za Prijedor. To je odobrio Savet za razvoj, koji i donosi te odluke, a ne ministar finansija. U svakom slučaju, Ministarstvo finansija nijednim svojim aktom nije zakočilo sprovođenje odobrenih projekata i razvoj Prijedora.

Pavić vas je prozvao da favorizujete rodni Čelinac.

– Moje rodno mesto je Banjaluka, a ne Čelinac, ali nema nikakvog favorizovanja ni Čelinca niti bilo koje druge opštine. U Čelinac je iz Razvojnog programa uloženo 3,3 miliona KM, i to potpuno transparentno.

Opozicija tvrdi da je otanjio račun posebnih namena ili tzv. eskrou račun. Koliko RS ima para na tom računu?

– Na eskrou računu se trenutno nalazi 850 miliona KM. RS ima para, ali da nije došlo do aranžmana sa MMF-om, verovatno bi se deo para sa tog računa iskoristio za zadržavanje likvidnosti i stabilnost budžeta i usmerio na nadoknađivanje nedostatka prihoda od indirektnih poreza.

Mali broj građana je prijavio porez na nepokretnosti. Kako to komentarišete i da li ste zadovoljni efektima Zakona o porezu na nepokretnosti?

– Zadovoljan sam što smo počeli da prikupljamo podatke i da pravimo fiskalni katastar. U narednom periodu je neophodno ukazati opštinama na njihov interes u realizaciji tog zakona, jer sva sredstva prikupljena po osnovu tog zakona idu opštinama. Možda ćemo do kraja godine uraditi izmene zakona i dati opštinama određene nadležnosti i zadatke kako bi ubrzali primenu zakona.

Zašto veliki broj poreskih obveznika još nije podneo zahtev za fiskalizaciju?

– Podneseno je oko 38.000 zahteva, od ukupno oko 60.000 privrednih subjekata. Procenjeno je da oko 10.000 tih subjekata više „nisu živi", pa će se kroz fiskalizaciju uraditi i proces čišćenja registra privrednih subjekata. Smatramo da ukupno treba da se fiskalizuje oko 50.000 privrednih subjekata, što znači da bi to trebalo da uradi njih još oko 12.000.

Da li je proces fiskalizacije uspešan?

–         Proces fiskalizacije smatram uspešnim, jer je Poreska uprava RS u prvih sedam meseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine naplatila oko 80 miliona KM više poreza i doprinosa.

Da li kredit Evropske investicione banke, koji ste dogovorili prošle sedmice u Luksemburgu, predstavlja novo zaduživanje RS?

– Nije reč ni o kakvom zaduživanju RS. Sa predstavnicima EIB-a je dogovoreno da oni preko IRB-a RS plasiraju kreditnu liniju od 50 miliona evra. Taj kredit će biti namenjen kreditiranju malih i srednjih preduzeća i za infrastrukturne objekte u lokalnim zajednicama. Od ukupnog iznosa kredita, 70 odsto treba da pripadne malim i srednjim preduzećima i reč je o kreditima na 12 godina sa grejs periodom od četiri godine, dok su krediti za lokalne zajednice na 15 godina sa grejs periodom od pet godina.

Kolike su kamate?

– Kamatne stope će biti u rangu onih koje se plasiraju preko IRB-a RS, a možda i niže. Ovaj projekat pokazuje poverenje Evropske investicione banke u IRB RS.

Izvor Press RS