BEOGRAD – U julu je industrijska proizvodnja u Srbiji, posle pada u junu, bila u pozitivnoj zoni, prerađivačka proizvodnja takođe ima stabilnu tendenciju, a javne finansije bile su u ravnoteži, rečeno je na predstavljanju novog broja časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

Ekonomisti ukazuju da je industrijska proizvodnja imala skroman međugodišnji rast od svega 0,7 odsto, da je je međugodišnji porast za sedam meseci izneo 2,7 odsto.

Međugodišnji rast prerađivačke industrije je 4,1 odsto koliko je iznosio u junu, a u julu 5,2 odsto.

Ekonomisti ukazuju da okvirna procena rasta proizvodnje prerađivačke industrije za celu ovu godnu, kada  se uzmu u obzir i rizici i moguće redukcija proizvodnje u nekim oblastima mogla bi se kretati između šest i sedam odsto.

Što se tiče prehrambene industrije, ekonomista Stojan Stamenković kaže da je ona bila uzrok zastoja u dinamici ukupne prerađivačke industrije u septembru prošle godine.

Njen uzlazni trend  uspostavljen posle toga nastavljen je ponovnim zastojem u maju tako da je proizvodnja te oblasti trenutno na stagnatnom trendu, na nivou koji je šest odsto iznad proslogodišnjeg proseka.

Nivo trenda je sada na nivou poželjnog međugodišnjeg porasta .

Stamenković se osvrnuo na oblast motornih vozila i prikolica navodeći da je međugodišnji pad proizvodnje motornih vozila i prikolica za skoro sedam odsto u julu i devet odsto u sedmomesečnom periodu.

Trend te oblasti poslednja tri meseca stagnira na nivou koji je za oko 11 procenata niži od prošlogodišnjeg proseka. Proizvodnja je sada niža od one maksimalne, dostignute sredinom 2013. godine za više od 40 odsto, ističe.

On je ukazao da se posle ukidanja jedne smene u Fiatu ne može očekivati poboljšanje stanja.

Stamenković je naveo i da je "pitanje da li će Fiat posle isteka ugovora ostati u Srbiji ili će otići".

"Čini mi se da ugovor ističe 2018. i nisam siguran da li će se ugovor produžiti ili će Fijat otići odavde. Ja ne vidim neku perspektivu za rast proizvodnje u fabrici", kazao je Stamenković u PKS.

Vrednost izvoza motornih vozila i prikolica u periodu januar-jul 2016. iznosila je oko 1,2 milijarde evra, a u julu je ta vrednost redukovana na 132 miliona evra, što je skoro 40 odsto manje nego u julu 2013.

Stamenković je ukazao i da podaci o prometu robe u trgovini na malo pokazuju da se nastavlja realan rast tog prometa, ali da je dinamika tog rasta usporena u odnosu na onu iz prva četiri meseca ove godine na šta je mogla da uticati činjenica da je zaustavljan realan rast ukupnih zarada.

On je naveo da je masa realnih zarada posle oktobra rasla tokom šest meseci da bi tokom poslednja tri meseca stagnirala.

Time je presušio glavni izvor sredstava za nabavke u trgovini na malo i izvor njegovog rasta mogli su biti krediti stanovništvu i zaoštravanje poreske kontrole koje se odrazilo i na porast budžetskih prihoda.

Ekonomisti MAT-a navode da su izvoz i uvoz i dalje na rastućim trendovima, ali su njihovi priraštaji smanjeni.

Na području potrošnje za sedam meseci ove godine ostvaren je suficit budžeta.

Međugodišnja inflacija je u junu i julu proistekla takođe iz pojeftinjenja prehrambenih proizvoda i poskupljenja ostalih osnovnih kategorija potrošačke korpe.

Ekonomista Ivan Nikolić rekao je da postoji nekoliko spoljnih rizika u ovom trenutku, a među njima je neizvesnost na međunarodnom finansijskom trzištu koje se tiče monetarne politike FED-a.

"Poremećaji u ravni globalne politike  mogu se i na nas indirektno ispoljiti kao što su sankcije Ruskoj federaciji, izlazak Velike Britanije iz EU, i dalje prisutan problem izbeglica sa Bliskog istoka", naveo je.

Nikolić je rekao i da bi podizanje političkih tenzija u okruženju, pre svega od strane Hrvatske i BiH moglo da ugrozi dostignuti stepen spoljnotrgovonske razmene.

Miladin Kovačević podsetio je da je guverner FED-a u nedavno u jednom tekstu ukazala da SAD napuštaju politiku kvantitativnih olakšica i postupno prelaze na ortodoksnu monetarnu politiku.

To kako kaže, otvara pitanja da li će i kako promena modela monetarne regulacije uticati na ponašanje Evropske centralne banke i Centralne banke Japana, i kako će promena modela monetarne politike direktno i indirektno uticati na položaj i ponašenje zemalja perfireiđe, uključujući i Srbiju.

Ekonomisti u MAT-u podsećaju i da globalna ekonomija ne pokazuje znake oživljavanja i da je MMF sredinom juna snizio prognoze globalnog rasta za ovu i narednu godinu za 0, 1 procentnih poena na 3, 1 odsto i 3, 4 odsto navodeći pre svega da je ishod referenduma u Velikoj Britaniji stvorio značajne neizvesnosti koje će uticati na investicije i poverenje na tržištu i među potrošačima. (Agencije)