BEOGRAD – Član Fiskalnog saveta Srbije Vladimir Vučković izjavio je da računica tog tela pokazuje da bi sa povećanjem plata i penzija trebalo sačekati, bar do sledeće godine u ovo vreme.

U našem zakonu, rekao je on, postoje parametri koji kažu kada treba da rastu penzije i plate.

“Učešće penzija u bruto domaćem proizvodu bi trebalo da bude 11 odsto, a plata sedam odsto. Mi smo još iznad tih brojeva, što je još jedan argument u korist tvrdnje da je prerano povećavati plate i penzije", rekao je Vučković u intervjuu za TV N1.

Ma koliko se nama činilo da su pojedinačne plate i penzije niske, kaže Vučković, budžet izdvaja puno novca i to je veliki trošak za privatni sektor.

Trebalo bi, smatra on, "izdržati i sledeću godinu" bez povećanja.

"Prema našoj računici, prema onome što je potrebno javnim finansijama, to je da se sačeka još sledeće godine, i da se u neko ovo vreme sledeće godine porazmisli", kaže Vučković.

Otkazi za 75.000 ljudi – preambiciozno

Vučković je ocenio da je prvobitan plan da se iz javnog sektora za tri godine, koliko traje program sa MMF-om, otpusti 75.000 ljudi – preambiciozan, ali oni koji bi ipak ostali bez posla, morali bi da budu ciljano odabrani.

"Planiralo se sa MMF da 75.000 ljudi manje radi u javnom sektoru nego što je bilo pre dve godine. Mislili smo da je to suviše oštro, da ne postoji toliki višak zaposlenih u javnom sektoru", rekao je on za TV N1.

Pristigli razultati, podvukao je, potvrđuju tu hipotezu.

"Sada se stiže do nekih manjih brojeva, i postoji prostor da se ljudi otpuste. Ono što je važno je da to bude ciljano, da se precizno identifikuju ti viškovi, da otpuštanja budu proizvod opreznog sagledavanja viškova u različitim sektorima države", rekao je on.

Ima ih, nastavlja, u administraciji, zdravstvu, prosveti, širom države, a potrebno je da se sprovedu analize, da nema stihijski otpuštanja.

Sa druge strane, do sada je, kako je kazao, većina ljudi otišla kroz penzionisanje.

"Ni to nije dobro, jer pokazuje da nemamo ciljano otpuštanje, što ne znači da ostajemo sa onima koji su zaista potrebni. Ne treba da se oslanjamo samo na penzionisanje", kaže Vučković i dodaje da je potrebno da dođe do povećanja starosne granice za odlazak u penziju.

Država plaćala loše poslovanje javnih preduzeća

Plate i penzije verovatno ne bi morale ni da budu smanjivane, da nije bilo gubitaka koje su pravila javna preduzeća, izjavio je Vučković, ističući da je dug EPS-a, na primer, narastao na skoro 1,2 milijarde evra.

"Već nekoliko godina ukazujemo na to da je država ogroman novac davala za loše poslovanje javnih preduzeća", istakao je Vučković za TV N1.

To je, kako kaže, bio slučaj sa Srbijagasom, gde i dalje država plaća za njegove kredite koje je uzimao sa garancijom.

"Gledamo i da se nešto slično ne ponovi i tu vidimo da Elektroprivreda Srbije ima probleme u svom poslovanju, to nije tajna”, rekao je on.

To je prepoznala i Vlada u aranžmanu sa MMF-om i Svetskom bankom, dodao je i za sada država ne daje novac za kredite i obaveze EPS-a, ali tendencije su, primetio je, upozoravajuće u pogledu zaduženosti EPS-a koja raste i dostiže gotovo 1,2 milijarde evra.

"Brzo se povećava ovaj dug. Ne vidimo da dolazi do suštinskih promena, da se kontroliše masa zarada, da se smanjuje broj zaposlenih, tehnički gubici. Svi ti problemi nisu novi", rekao je Vučković.

To je jedan problem na kome treba da se radi, naveo je, a uz to i reforma Srbijagasa, Resavice, Železnice i čitavog niza drugih preduzeća za koje je predviđena privatizacija, a koja se za sada nije završila, kaže Vučković dodajući da se već kasni u rešavanju ovih pitanja.

"Vlada je sama potpisala da će doći do otpuštanja, i korekcije cena, i da će se svi problemi rešavati. Do kraja godine, treba očekivati konkretne planove. Vreme curi", kaže on.

Pada deficit, ali uspeh nije konačan

Vučković je ocenio da su fiskalna kretanja u Srbiji u prvih sedam meseci izuzetno povoljna, zbog čega bi ukupan deficit u ovoj godini mogao da iznosi oko dva odsto BDP-a, a da održivost tih rezultata zavisi od rešavanja problema javnih i završetka privatizacije državnih preduzeća, sa čime se kasni se i u 2016. godini.

"Ne bi bilo dobro da ovi dobri rezultati koje imamo za ovu godinu budu proglašeni kao konačni, i da na tome gradimo buduću ekonomsku politiku. Deficit će biti manji od planiranog, oko dva odsto BDP ali to je i dalje oko 80 milijardi dinara. To je i dalje relativno visok deficit, i treba da se smanjuje kako bi se konačno oborio procenat javnog duga prema BDP, što je cilj fiskalne konsolidacije", kaže Vučković za TV N1.

On kaže da smo mi sa ovim deficitom i dalje na jednom visokom nivou javnog duga.

"Ako uzmemo u obzir da nisu izebegnuti svi rizici u budućnosti da deficit ponovo raste, kao što su rizici prelivanja rezultata javnih preduzeća, onda zaista treba biti oprezan prilikom podizanja bilo kojih rashoda, pa i plata i penzija. Stoga poruka je da se o ovome dobro porazmisli", poručio je.

Stav Fiskalnog saveta je, kako je rekao, da kontrola plata i penzija treba i dalje da bude sidro ekonomske politike, i da je još prerano da se oni podižu, svakako ne u nekom većem procentu.

On kaže da u godinama kada smo imali rast potrošnje kroz porast penzija, imali smo u tim godinama povećanje deficita i opadanje privredne aktivnosti. (Agencije)