PITSBURG – Grupa 20 najrazvijenijih zemalja i zemalja u razvoju (G20) postaće forum za upravljanje globalnom privredom, sile u nastajanju, poput Kine, imat će veću ulogu, a do kraja 2012. donijet će se stroža pravila za poslovanje banaka, saopšteno je sa samita u Pitsburgu.

Dvodnevnim skupom u tom američkom gradu prevladavala je tema o oporavku i održivosti svjetske privrede a osim najrazvijenijih zemalja svijeta glavnu su riječ vodile i buduće svjetske sile – Kina, Indija i Brazil. Vođe najrazvijenijih svjetskih privreda izrazili su uvjerenje da su dobili bitku protiv globalne finanaijske krize. “Uspjelo je, naš snažan odgovor zaustavio je opasan pad svjetske privredne aktivnosti i stabilizovao finansijska tržišta”, stoji u saopštenju G20.

“Odlučni smo učiniti sve kako bi se osigurao snažan, trajan i uravnotežen privredni rast”, dodaje se u tekstu. Svjetske vođe, međutim, upozoravaju da osjećaj oporavka ne bi smio preći u pasivnost.

Svjetski mediji ocjenjuju da je oštrija kontrola finansijskih tržišta kako se globalna ekonomska kriza, kakva je zadesila svijet prošle i ove godine, ne bi ponovila, jedna je od odluka sastanka lidera G20.

 Mediji pritom navode riječi britanskog premijera Gordona Brauna da bi G20 trebalo da postane glavno koordinaciono tijelo međunarodne privredne politike, odnosno “ključna međunarodna organizacija” koja će se baviti ekonomskim pitanjima.

   Njemački radio “Dojče vele” tim povodom ocjenjuje da se “do sada na G20 gledalo kao na grupu koja predstavlja mogućnost za okupljanje ministara finansija i razmjenu mišljenja o ekonomskim temama”, ali da, otkako je ove godine Britanija preuzela predsjedavanje tom grupom, “njen značaj sve više dobija na težini”.

   U izvještajima medija se posebno naglašava da su se članice G20 u deklaraciji skupa izjasnile za oštriju kontrolu berzi, za povećanje rezervi kapitala banaka i ograničenje bonusa menadžera, koji će ubuduće zavisiti od dugoročnog uspjeha njihovih finansijskih organizacija, a ne od kratkoročnih visokih profita.

   Vodeće svjetske ekonomije okupljene u takozvanoj G20 okreću se novoj ekonomskoj politici i tvrde da je došao kraj ere riskantnog ponašanja velikih banaka, navodi BBC i citira riječi Brauna da će se ubuduće biti rigoroznije prema bankama i da “više nema povratka na stara, loša vremena”.

   Industrijski razvijene zemlje su odlučile da ojačaju saradnju, tako što će imati uvid u način poslovanja svojih partnera i međusobno procjenjivati kolektivne poslove, uz pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). G20 se nada da će takav proces međusobne procjene postati glavni forum za privrednu saradnju na svjetskom nivou.

   Obraćajući se novinarima poslije samita, američki predsjednik Barak Obama je rekao da je postignut dogovor da se ostane pri programima državne pomoći, kako bi se osigurao oporavak svjetske ekonomije.

   “Finansijska tržišta su ponovo oživjela i mi smo spriječili da se kriza dalje proširi. Ipak, svi znamo da ima još dosta toga da se radi”, rekao je Obama, koji je bio i domaćin skupa u Pitsburgu. On je dodao da je koordinisanom akcijom spriječen gubitak nekoliko miliona radnih mjesta i da je svijet vraćen na put ekonomske odgovornosti.

   “Idući napred, ne možemo više tolerisati ekonomiju bankrotstva koja je bila karakteristika prošlosti”, izjavio je Obama i dodao da, ukoliko se želi postići ekonomski rast, popustljivosti nema mjesta.

Obama je iznio plan za veće učešće zemalja u razvoju u globalnoj ekonomiji.

Svjetski lideri najavili su i promjene sistema glasanja u Međunarodnom monetarnom fondu kako bi zemlje kao što je Kina došle više do izražaja.

“Preduzeli smo smjelu i združenu akciju da stvorimo novi okvir za snažan, održiv i izbalanrisan ekonomski rast. Dogovorili smo nove finansijske regulative da osiguramo da nekolicina nesmotrenih više ne može dovoditi u opasnost globalni finansijski sistem”, rekao je Obama.

On je dodao da će vodećim zemljama svijeta sada biti omogućeno da procjenjuju uzajamne ekonomske politike.

Obama je istakao da su lideri usaglasili propise prema kojima će bonusi bankarima biti vezani za duguročne finansijske rezultate.

Mnogi su kritikovali prekomjerne bonuse bankarima kao nešto što ohrabruje kratkoročne rizike, a što je doprinijelo finansijskoj krizi.

G20 ipak nije uspjela da dogovori specifična pravila o rezervama kapitala koje banke treba da imaju.

Lideri nisu usaglasili limit bonusa, osim da se te isplate ne smiju garantovati za narednih više godina i da ne smiju da prevazilaze procenat prihoda banke.

“Odlučili smo da G20 bude glavni forum naše međunarodne ekonomske saradnje”, navodi se u saopštenju nakon samita G20.

U saopštenju se dodaje da će globalni lideri prebaciti najmanje pet odsto kvote glasova unutar MMF-a “sa previše zastupljenih zemalja na nedovoljno zastupljene zemlje”.

“Nedovoljno zastupljene zemlje su `dinamična tržišta u nastajanju i zemlje u razvoju`”, navodi se u saopštenju i dodaje da će zemlje u razvoju imati i veće učešće u Svjetskoj banci.

Lideri su se usaglasili da nastave da “pumpaju” novac u svoje ekonomsije dok se ne obezbjedi trajan oporavak.

Predstavnici najvećih svjetskih ekonomija dogovorili su se da postepeno ukinu subvencije za naftu i ostala fosilna goriva, koja doprinose emisiji ugljendioksida, u okviru napora svijeta da se izbori sa globalnim zagrijavanjem.

     Međutim, groupa 20 lidera industrijski najrazvijenijih država i zemalja sa privredama u naglom razvoju, koji su u petak završili dvodnevni samit u SAD, nije se detaljnije pozabavila pitanjem finansijske pomoći zemljama u razvoju da se izbore sa klimtskim promjenama, što je jedan od uslova za uspješno okončanje pregovora o novom globalnom klimatskom dogovoru, koje treba da zamjeni sada važeći Protokol iz Kjota.

   Protokolu važnost ističe 2012. godine, a njegov nasljednik trebalo bi da bude formulisan na sastanku u Kopenhagenu, zakazanom za decembar 2009.

   Prema podacima koje je iznio Rojters, godišnje se u svijetu nekih 300 milijardi dolara potroši na subvencionisanje cijena goriva, čime se pospješuje njihova potrošnja, a time i emisija štetnih gasova.

   Dogovor – koji su podržali svi učesnici samita, uključujući i Rušiju, Indiju i Kinu – britanska agencija ocjenjuje kao pobjedu američkog predsjednika Baraka Obame, čiji je kredibilitet kao borca protiv klimatskih promena ugrožen slabim izgledima da Senat do decembra usvoji zakon o smanjenju emisija CO2.

   Eliminisanje subvencija na fosilna goriva do 2020. godine smanjilo bi emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 10 procenata do 2050, izračunala je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

     Ekološki aktivisti su pozdravili ovaj potez G20, ali su izrazili nezadovoljstvo činjenicom da ništa nije odlučeno o pomoći nerazvijenim da se izbore sa globalnim otopljavanjem.

   Sljedeći domaćin samita grupa G8 (industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta) i G20 će, u junu 2010. godine, biti Kanada, dok će naredni samit G20 biti održan u Južnoj Koreji, u novembru sljedeće godine.