MOSKVA/BEČ – Globalno tržište nafte ostaće prezasićeno za milion barela na dan do kraja godine, rekao je ruski ministar energetike Aleksander Novak na Međunarodnom forumu o energetskoj efikasnosti.

Novak je rekao da je početkom godine tržište bilo prezasićeno za 1,8 miliona barela na dan, ali da je kasnije ponuda i potražnja donekle uravnotežena.

Ruski ministar je rekao da će tržište biti potpuno uravnoteženo krajem 2016. godine, prenio je TASS.

Višak nafte na tržištu nastao je uglavnom zbog rasta proizvodnje u SAD, gdje je značajno povećano vađenje nafte iz škriljaca. Prekomjerne isporuke ovog energenta uticale su na pad cijene na samo 28 dolara za barel u februaru.

Novak je rekao da bi prezasićenost i niske cijene mogli da dovedu do nestašica nafte u budućnosti zbog pada investicija u ovoj industrijskoj grani.

Nafta se trgovala u Njujorku na nivou blizu 48 dolara za barel, pošto je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) odložila rješavanje pitanja učešća Irana i Iraka u planiranom smanjenju proizvodnje naftnog kartela.

Kako izveštava agencija "Bloomberg News", cijene naftnih fjučersa su fluktuirale između dobitaka i gubitaka za po 0,6 odsto u oba pravca. Preliminarni razgovori članica naftnog kartela u Beču završeni su bez finalnog dogovora o tome na koji način će drugi i treći najveći proizvođač unutar OPEK-a, Iran i Irak, učestvovati u dogovoru o smanjunje proizvodnje, čime je to pitanje odgođeno za ministarski sastanak grupe 30. novembra, izjavila su dva predstavnika.

Zalihe sirove nafte u SAD pale su prošle nedjelje za 1,28 miliona barela, prema podacima Američkog instituta za naftu, kog finansiraju kompanije iz ove industrije. Procjenjuje se, međutim, da će vladini podaci, pokazati rast zaliha.

Američka "laka" nafta WTI za isporuke u januaru oslabila je 29 centi na 47,74 dolara po barelu na robnoj berzi u Njujorku, a u Londonu je jutros trgovana na nivou od 47,97 dolara za barel. Cijena WTI nafte je juče pala za 21 cent na 48,03 dolara. Ukupan volumen trgovanja bio je oko 4,0 posto ispod 100-dnevnog proseka.

Sjevernomorska sirova nafta "brent", takođe za januarske isporuke, spustila se za 30 centi (0,6 odsto) na 48,82 dolara za barel na ICE evropskoj berzi fjučersa u Londonu. Ovaj tip nafte je zabeležio blagi rast od 0,5 procenata, na 49,12 dolara. Cijene nafte su i dalje volatilne zbog spekulacija da OPEK neće biti u stanju da sprovede smanjenje pumpanja "crnog zlata" koje je najavljeno u septembru.

Iran povećava poizvodnju, a Irak traži izuzeće od dogovora zbog rata protiv islamskih militanata. Ministar energetike Saudijske Arabije Kalid Al-Falih je optimista, a i među trgovcima i analitičarima, uključujući i one iz "Goldman Sachsa", ove nedjelje je ojačalo uvjerenje da će OPEK postići sporazum o obuzdavanju globalne prezasićenosti ponude.

"OPEK treba da izađe s nekom vrstom dogovora, inače rizikuje veliki gubitak kredibiliteta, pogotovo nakon što je Saudijska Arabija prilično otvoreno najavljivala postizanje dila", kaže Norbert Riker, šef za istraživanje tržišta sirovina u kompaniji "Julius Ber Grupa" u Cirihu.

Dodaje da dogovor između naftaša sputavaju mnoge prepreke, i da se već dva meseca unazad upravo "bore sa problemom učešća Irana i Iraka u sporazumu".

Razgovori u Beču završeni su konsenzusom koji će sledeće nedelje biti predstavljen ministrima, rekao je libijski guverener u OPEK-u, Mohamed Oun, koji je odbio da da komentar o tome da li su Iran i Irak spremni da ograniče proizvodnju.

Prema preliminarnom sporazumu postignutom krajem septembra u Alžiru, naftni kartel će smanjiti kolektivnu proizvodnju na 32,5 do 33 miliona barela nafte dnevno, a procenjuje se da je proizvodnja u oktobru iznosila 33,6 miliona barela, navodi "Blumberg".

Hansen: Najjači faktori – OPEK i Tramp!

Za godinu dana cijena sirove nafte mogla bi dostići 60 dolara po barelu, ali samo ako članice OPEK-a za manje od deset dana donesu odluku o smanjenju proizvodnje, smatraju eksperti.

Ole Hansen, prvi čovjek za analizu robnih tržišta u Saxo banci, ističe da je OPEK najviše zaslužan za “vrludanje” cijene proteklih mjeseci, jer je često dolazila vijest da smanjuju ili “režu” proizvodnju, ali se ispostavljalo da ništa od toga nije tačno.

Hansen podsjeća da je OPEK često najavljivao različite odluke, ali je teško ispunjavao ta obećanja.

Proteklu sedmicu na tržištima obilježilo je smirivanje nakon pobjede Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD.

Tako se cijena zlata, nakon što je inicijalno porasla, vratila na početne pozicije.

Ista stvar je sa bakrom, koga su investitori počeli da prodaju, ali se zatim cijena ozbiljno “oporavila”.

Takva kretanja posljedica su prvenstveno činjenice da su svi gledali u Trampa kao ličnost, a ne njegovu najavljenu politiku, koja predviđa smanjivanje poreza i povećavanje infrastrukturne proizvodnje, navode ekonomski analitičari.

Ali, ta politika ujedno povećava i prinose na obveznice, što je negativna posljedica, kao i rast dolara, koji time negativno utiče na cijenu zlata.

“Tramp će biti bolji od onoga što očekuju demokrate u SAD, ali gori od onoga čemu se nada Wall Street”, prenose ekonomski portali. (Agencije)