BANJALUKA – Ukupna zaduženost u BiH, zaključno sa majem 2009. godine, iznosi 14,5 milijardi maraka, a prosječna zaduženost po stanovniku iznosi oko 1.700 maraka, podaci su Centralne banke BiH.

U Službi za odnose s javnošću Centralne banke BiH kazali su da od 14,5 milijardi maraka ukupne zaduženosti 6,5 milijardi maraka otpada na kredite stanovnicima, a 6,7 milijardi maraka čine krediti privredi.

– Rast plasmana kredita u BiH od početka ove godine blago je usporio, što je rezultat narušenog povjerenja između banaka i klijenata zbog ekonomske krize. Kreditiranje privrede i stanovništva, poslije stalnog rasta do kraja prošle godine, smireno je od početka ove godine, ali nema drastičnog urušavanja. Može se reći da se održava na nivou iz decembra i novembra prošle godine, a novi plasmani sredstava ostvaruju se od povrata starih – kazali su u Službi za odnose s javnošću.

Prema podacima Centralne banke ukupni depoziti stanovništva na kraju maja 2009. godine iznosili su 5,21 milijardu maraka, što je za oko 270 miliona su manje u odnosu na isti period prošle godine.

– Od ukupnog iznosa depozita stanovništva, depoziti po viđenju iznose oko dvije milijarde maraka, dok su oročeni i štedni depoziti 3,2 milijarde maraka – kazali su u Centralnoj banci BiH.

Razlog zbog kojeg je krajem prošle godine došlo do značajnijeg povlačenja depozita, u Centralnoj banci vide u strahu od uticaja svjetske finansijske krize.

– Vrlo važna činjenica je da nijedna komercijalna banka nije imala probleme s likvidnošću, pa su svi zahtjevi građana za isplatama ispoštovani. Mjere koje je preduzela Centralna banka BiH značajno su podržale napore komercijalnih banaka. Može se reći da je sada prisutan blagi trend povećanja depozita, a tome u prilog govore i statistički podaci prema kojima su ukupni depoziti u novembru prošle godine iznosili oko pet milijardi maraka, a u maju ove godine iznose 5,21 milijardu – istakli su u Centralnoj banci.

Povjerenje

U Centralnoj banci BiH kažu da je povjerenje građana u bankarski sektor poljuljano dijelom zbog straha od krize, a dijelom i zbog poteza koje su pojedine banke povukle u svom poslovanju, a tiču se kamatnih stopa. Činjenica je, ističu, da su uslovi u kojima banke u BiH djeluju značajno drugačiji u odnosu na period prije godinu ili dvije, novac je postao skuplji i teže dostupan, a na visinu kamatne stope, osim euribora, utiču i drugi faktori.