BANJALUKA – Sve manje investicija, pad zaposlenosti i proizvodnje, stopirana prodaja stanova, pad tražnje i povećenje kamatne stope na kredite – to je presek stanja u građevinarstvu za prošlu godinu.

U Privrednoj komori RS upozoravaju da se u 2010. ušlo sa manje ugovorenog posla, pa je za očekivati da će i proizvodnja građevinskog materijala beležiti još veći pad.

 Tokom 2009. u RS ostalo nezavršeno 2.695 stanova. Inače, RS je od 2002. do 2008. beležila konstantan rast građevinskih radova. Prošlogodišnji zvaničan pad je osam odsto ili za oko 133 miliona maraka u odnosu na 2008.

«Mere Vlade RS na suzbijanju ekonomske krize u građevinarstvu nisu dale efekta. Država nije pokrenula poslove na planiranim kapitalnim investicijama, a banke nisu spremne da izgradnju stanova i poslovnih zgrada za tržište kreditiraju sa povoljnijom kamatnom stopom», upozorava v.d. sekretara Udruženja građevinarstva Privredne komore RS Zoran Grahovac.

On kaže da na neizvesnu sudbinu građevinskih preduzeća u RS najviše utiče ekonomska kriza, a evidentan je drastičan pad i državnih i privatnih investicija.

Vrtoglavi pad obima građevinskih radova, međutim, još nije zabrinuo vlast, koja ignoriše preporuku struke. Naime, Privredna komora je predložila model izlaska iz građevinske krize koji bi pokrenuo celu privredu. To je izgradnja tzv. socijalnih stanova, reprogramiranje postojećih kredita, dogovor države i banaka o povljnijim uslovima kreditiranja, eliminisanje nelojalne konkurencije i prednost domaćim izvođačima. Uz to, cenu stanova trebalo bi da „dele“ svi – od investitora i opštine do kupca.

Da su manje građevinske firme na kolenima govori i činjenica da u ovoj godini skoro nisu otvorile nijedno gradilište. «Građevinski kolač» podelila su monopolistička preduzeća, poput «Integral injženjeringa», «Niskogradnje» i «Krajine». Ipak, poslednjih godina naglo je porastao broj građevinskih preduzeća kojih u RS trenutno ima više od 700.

Iako niko nema podatke o broju otvorenih, a nezavršenih radova, podaci iz opština govore da se investicije «vuku» godinama, a broj izdatih građevinskih dozvola opada. Samo iz 2009. u RS je ostalo 2.695 nezavršenih stanova. I u javnim investicijama se probijaju rokovi, pa se tako sportske dvorane u Istočnom Novom Sarajevu, Palama i Sokocu grade više od pet godina, a slično je i sa pozorištem i galerijom u Istočnom Novom Sarajevu gde je kamen temeljac položen pre deceniju, a već pet godina traju najave otvaranja zgrade opštinske uprave.

Gradnja u Trebinju je pala za 40 odsto. U opštini kažu da je svih sedam investicija vrednijih od 50.000 KM otvoreno lane, a da bi ove mogla početi samo gradnj manjih hotela. Ne kriju da bi novi investitori mogli da budu Rusi koji preko posrednika stižu iz Crne Gore.

U Doboju se pažljivo posmatra početak gradnje najvećeg stambenog bloka čiji je investitor i izvođač «Građ-promet» vlasnika Rajka Savića. Vlasti Prijedora i Bijeljine nemaju podatke o otvorenim investicijama. U Bijeljini je najveća investicija od 82 miliona KM zgrada nove bolnice čija gradnja nije ni počela, a Vlada je najavila da će biti završena do kraja godine. Karakteristika za ovu opštinu je da su u posleratnom periodu građene mahom privatne kuće – oko 10.000. U Zvorniku je otvoreno 15 većih javnih i privatnih investicija, a najviše se grade stanovi za prodaju.

Izuzev gradskog groblja čija gradnja je započeta pre više od dve godine i vodosnabdevanja na Manjači, gradske vlasti Banjaluke trenutno nemaju otvorenih većih javnih radova.

Izvor EuroBlic