BERLIN – Iran je kao odmazdu već počeo da napada ciljeve i u Izraelu i s druge strane Persijskog zaliva, ali šta će biti u Ormuskim moreuzu?
Iz više susjednih zemalja Irana stižu izvještaji o napadima. Novinar agencije Reuters javlja da se u katarskoj prijestonici Dohi čulo više eksplozija, a i iz Abu Dabija stižu informacije o jakim detonacijama.
U vazdušnom napadu na jednu vojnu bazu iračke vojske poginula je jedna osoba, saopštio je portparol baze. U Kuvajtu su se oglasile sirene. Bahrein je, prema navodima državne novinske agencije, potvrdio da je bio meta napada.
Iranske oružane snage objavile su da su napale ukupno četiri američke vojne baze u regionu. Među ciljanim lokacijama bili su vojna baza Al Udeid u Kataru, baza Al Salem u Kuvajtu, vazduhoplovna baza Al Dhafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te američka flota u Bahreinu, izvijestila je agencija Fars.
Prema izraelskim navodima, Iran je ispalio rakete na Izrael. Vojska je saopštila da je otkrila rakete ispaljene iz Irana prema Izraelu, zbog čega je u više dijelova zemlje aktivirana vazdušna uzbuna, sa sirenama i upozorenjima na mobilnim telefonima. Veliki broj iranskih projektila je uništen prije nego što je pogodio cilj, ali ipak ima i žrtava.
Cijena nafte je već porasla
No veliko je pitanje kako će se ovaj sukob odraziti i na cijenu nafte: već ovog petka, kada su pregovori u Ženevi pokazali da neće biti saglasnosti, cijena nafte na svjetskom tržištu skočila je za oko 3%. Ove subote, kada je napad zaista i počeo, praktično su sve berze zatvorene, tako da će se tek u ponedjeljak vidjeti pravi razmjeri panike na tržištu.
Jer panika se već vidjela nebrojeno puta: 1990. nakon iračke invazije na Kuvajt nafta tipa Brent poskupjela je za 30% u samo 48 sati, 2003. uoči invazije na Irak cijena je porasla za 15%, 2019. nakon napada dronovima na Abqaiq u Saudijskoj Arabiji cijena je skočila za 20% u jednom danu, 2022. nakon napada Rusije na Ukrajinu nafta je poskupjela za 35% u četiri dana.
Više nafte za svjetsko tržište
Glavno oružje Irana je zapravo Ormuski moreuz, glavna veza za izvoz nafte praktično svih zemalja Persijskog zaliva. Nakon napada na Iran, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su već povećali izvoz u očekivanju mogućih poremećaja u isporukama.
Odluka o većem povećanju proizvodnje mogla bi biti donesena na sastanku zakazanom za ovu nedjelju. Koliko bi se dodatno mogla povećati proizvodnja još nije dogovoreno, rekao je jedan od upućenih sagovornika novinarima agencije Reuters. Na sastanku osam država članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika prvobitno je trebalo da se razgovara samo o „umjerenom povećanju“. Prema riječima delegata, do sada se kao izgledno smatralo povećanje proizvodnje za 137.000 barela dnevno u aprilu, kako bi se zadovoljila veća potražnja tokom ljeta. Ali, s obzirom na okolnosti, kvota bi sada mogla biti i veća.
Usko grlo Ormuskog moreuza
No i nafta iz Saudijske Arabije i UAE najvećim dijelom mora proći kroz Ormuski moreuz — ukupno je to oko petine cjelokupne svjetske ponude nafte, doslovno pod cijevima artiljerije i drugog oružja Irana. Osiguravajuća kuća Lloyd već je povećala premiju osiguranja plovidbe s obzirom na ratni rizik (War Risk Premium) sa oko 0,125% vrijednosti broda na oko 0,3%, što znači da tanker nafte vrijedan 100 miliona dolara plaća oko 300.000 dolara. Za tankere koji imaju neke veze sa SAD ili Izraelom premija je čak 0,7% vrijednosti broda. Takođe, do sada se osiguranje zaključivalo na dva dana, a sada je rok skraćen na samo 24 sata i nakon toga će osiguravač procijeniti novi iznos osiguranja. Neki su već obustavili svaki promet tim moreuzom, ali za naftu iz drugih zemalja Persijskog zaliva jednostavno nema drugog puta.
Jer doslovno je nemoguće predvidjeti šta se tamo može dogoditi. Teheran je već osjetio reakciju i SAD i drugih zemalja Persijskog zaliva nakon incidenta 2019. kada su u Omanu oštećena četiri tankera magnetnim pomorskim minama, za koje je vjerovatni krivac bio Iran.
Čak i napad dronom na izraelski tanker 2021. godine, pri čemu su poginula dva mornara, izazvao je najoštrije reakcije ne samo Izraela i SAD, nego i arapskih zemalja. Ali, što bi ovaj sukob duže trajao, teško je reći šta bi mogao učiniti neki oficir Revolucionarne garde „brz na obaraču“, dok na samo nekoliko milja od obale Irana prolazi tanker pod zastavom neprijatelja.
Nekakva zaštita brodova koji tamo prolaze jedva je moguća: Persijski zaliv je previše i uzak i plitak da bi tankeri mogli ploviti pod zaštitom ozbiljnijih ratnih brodova, a da i tim ratnim brodovima ne prijeti ista opasnost. I u ovom slučaju američke pomorske snage su najprije koncentrisane s druge strane Irana, u Indijskom okeanu, a pred ulazom u Persijski zaliv nalazi se samo nekoliko manjih ratnih brodova. (Seebiz, Foto Freepik)
