ZAGREB  – Najveći gubitnici korona krize do sada su zaposleni u sektoru usluga, dok se čini da su najbolje prošli zaposleni u državnoj upravi i javnim službama, piše Index.

Takav zaključak proizilazi iz podataka državne statistike o prosječnim platama u Hrvatskoj u prvih osam mjeseci ove godine u poređenju s platama i istom periodu prošle godine.

Iako se, kako upozoravaju ekonomisti, u međuvremenu dijelom promijenila metodologija, podaci jasno pokazuju da su prosječne mjesečne neto plate u prvih osam meseci ove godine najviše potonule u sektoru usluga te rudarstva i vadenja, dok su, s druge strane, najznačajnije porasle u javnom sektoru.

Razlozi za to su poznati. Javni sektor se krajem prošle godine, podsjećaju stručnjaci, izborio za povećanje plata, a prava zaposlenih u njemu prilično su jako zaštićena i kolektivnim ugovorima. To u praksi otežava prilagođavanje plata u tom sektoru stanju na ekonomskom terenu koji je korona kriza snažno pogodila.

Sektor usluga je dobar dio proljeća bio u lockdownu, od kojeg se brojne firme još nisu oporavile. Turistička sezona koja je uslijedila bila je, s obzirom na okolnosti, dobra, ali daleko ispod prošlogodišnje.

Posljedica toga je da su prosječne neto plate u turizmu i ugostiteljstvu u prvih osam meseci ove godine bile 66 kuna, ili nominalno 1,2 posto, manje nego u istom lanjskom periodu.

U istom su se periodu smanjile i prosječne plate u prevozu i skladištenju i to za 38 kuna, ili 0,6 posto, a smanjio se i prosjek plata u ostalim uslužnim djelatnostima.

Veliki pad imale su prosječne plate u rudarstvu, koje su u prvih osam mjeseci ove godine iznosile 7691 kunu, a u istom lanjskom periodu 8009 kuna, što znači da su se u prosjeku smanjile za 318 kuna ili četiri posto.

Istovremeno, prosječna mjesečna neto plata u javnoj upravi i sektoru obrane u prvih je osam mjeseci ove godine iznosila, prema podacima DZS-a, 7980 kuna, dok je lani u istom periodu iznosila 7436 kuna, što znači da je u tom periodu porasla 554 kune ili nominalno 7,5 posto.

Porasle su i plate u sektoru obrazovanja, u zdravstvu, koje su sa 7429 kuna, koliko je iznosio njihov prosjek u prvih osam mjeseci 2019. godine, porasle na 8126 kuna u prvih osam mjeseci ove godine, što predstavlja skok od 9,4 posto, koji se vjerovatno može dijelom objasniti i borbom protiv pandemije virusa korona, odnosno dodatnim radnim satima i obvezama koje je ta bitka donijela zdravstvenom osoblju, prenosi Index.