ZAGREB – Klub glavnih ekonomista Hrvatskog udruženja banaka (HUB) očekuje pad bruto domaćeg proizvoda od 9,2 posto ove godine.

Iako razlike u očekivanjima od jednog procentnog poena, odnosno između 8,0 i 9,0 posto praktično nemaju neki značaj, vrijedno je pomena to da medijan očekivanja četvorice glavnih ekonomista HUB-a o padu od 9,2 procenta u ovoj i oporavku od 5,2 posto u 2021. godini, malo zaostaju za vladinim prognozama, prenosi portal Seebiz.

Razliku u procjenama je uzrokovao oštar pad investicija i nešto veći očekivan pad ukupnog izvoza u odnosu na vladine prognoze. Pri tome, najveći optimist među ekonomistima predviđa pad BDP-a od 8,5 odsto, a najveći pesimista od 9,6 procenata.

Svi oni očekuju nastavak perioda istorijski najnižih kamatnih stopa i stabilan kurs kune prema evru, koji se neće znatno udaljavati od srednjeg pariteta dogovorenog u okviru Evropskoj kursnog mehanizma (7,5345 kuna za evro).

Što se tiče očekivanog oporavka u 2021, tu se izdvajaju dve karakteristike. Prvo, ekonomisti prognoziraju malo jaču kunu prema evru u toku iduće godine, i drugo, očekuju dalji pad prinosa na državne obveznice. To znači da medeni mjesec za ulagače u obveznice vjerojatno još nije završen.

Međutim, pesimistični su u pogledu učinaka u pogledu oporavka tržišta rada. S jedne strane, očekuju da će realna prosječna plata rasti u kriznoj 2020., ali i da stopa nezaposlenosti neće početi da se smanjuje iduće godine.

Slično tome, očekuje se deficit budžeta od 3,0 procenta BDP-a.

Što se tiče očekivanog trenutka uvođenja evra, jedan ekonomista je dao glas za 2023., dva za 2024. godinu, a četvrti smatra da verovatnoća podeljena – 50 posto za 2023. godinu i 50 posto za 2024.