BANJALUKA – Investiciono-razvojna banka (IRB) RS omogućila je dodjelu stambenih kredita građanima RS bez obzira na površinu finansiranog stana ili kuće. 
"Izmjenom pravila kreditnih plasmana ukinuli smo ograničenje u pogledu površine stambene jedinice koja se finansira", kazala je juče Mirjana Čomić, izvršni direktor Sektora za plasmane u IRB-u.
Sredstva iz te kreditne linije od aprila ove godine mogla su se koristiti samo pod uslovom da ukupna stambena površina korisnika kredita, nakon završetka projekta, ne prelazi 50 metara kvadratnih za jednog člana domaćinstva, uvećano za 10 kvadrata po svakom dodatnom članu. U poslovnim bankama proteklih mjeseci ukazivali su da je to ograničenje destimulisalo građane i uticalo na pad plasmana stambenih kredita IRB-a.
Čomićeva je istakla da građani koji podižu stambene kredite za izgradnju u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama imaju posebnu pogodnost zbog utvrđene kamatne stope od 3,6 odsto. IRB je do sada plasirala stambenih kredita u vrijednosti od oko 80 miliona KM za 1.470 korisnika.
Čomićeva je najavila i skorašnji start dugo očekivane kreditne linije za otkup potraživanja, navodeći da je ostalo da riješe određene proceduralne stvari koje će se naći na dnevnom redu iduće sjednice Uprave IRB-a.
"Očekujemo da će ta kreditna linija postati operativna za 15 do 20 dana", kazala je Čomićeva.
Ti krediti namijenjeni su firmama s otežanom naplatom potraživanja kojima bi IRB plaćala isporučenu, a nenaplaćenu robu, i potom u roku od godinu dana naplatila sredstva uz određenu kamatu. Maksimalna visina kredita, odnosno vrijednost predmetnog ugovora, iznosiće dva miliona KM.
U Udruženju tekstilne i kožarsko-prerađivačke industrije pri Privrednoj komori RS pozdravljaju uvođenje nove kreditne linije IRB-a, napominjući da firme iz te branše imaju problema u naplati ino-ugovora, najčešće od italijanskih kupaca. Radovan Pazurević, predsjednik Izvršnog odbora tog udruženja, kaže da će krediti IRB-a firmama iz te branše pomoći u održavanju tekuće likvidnosti, ali neće, kako ukazuje, riješiti suštinu njihovog problema.
"Bojim se da firme s ovim mogu samo ući u nove obaveze, a neće riješiti problem naplate. Međutim, u svakom slučaju bolje je da IRB-u i platimo nešto za uslugu, nego da dođemo u situaciju da izgubimo sve", kazao je on.
Jedino dugoročno rješenje Pazurević vidi u stvaranju mehanizama za naplatu ino-potraživanja preko trgovačkih odjeljenja bh. ambasada.
IRB je od početka rada plasirala kredita u iznosu od 330 miliona KM za 2.280 korisnika, od čega je više od 70 odsto sredstava usmjereno privredi. Nešto manje od tri odsto korisnika kredita, njih 64, kako je rečeno, ne otplaćuje redovno dospjele rate, s tim da kašnjenje u većini slučajava ne traje duže od mjesec dana.
Kamate ostaju na istom nivou
U IRB-u su kazali da će kamatne stope na njihove kredite u narednom šestomjesečnom periodu ostati na postojećem nivou, odnosno od 3,6 do 5,9 odsto u zavisnosti od namjene.
"Od 1. oktobra ove do 31. marta 2010. godine neće biti promjene kamatnih stopa", kazala je Mirjana Čomić.
IRB ima obavezu da svakih pola godine usklađuje svoje kamate s Euriborom – referentnom kamatom na evropskom međubankarskom tržištu.
