BANJALUKA – Narodna skupština RS usvojila je večeras po hitnom postupku Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-otadžbinskog rata RS i Zakon o dopunama Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata.

Dopune i izmjene prvog zakona predviđaju uvođenje imovinskog cenzusa za isplatu vojne invalidnine, čija visina će biti određena posebnom uredbom.

Zakon je podržalo 47 poslanika, protiv je bio 21 poslanik, a tri su bila uzdržana.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Rade Ristović prihvatio je amandman Vlade RS na pomenuti zakon u kojem se navodi, da će uredbu o imovinskom cenzusu donijeti uz prethodno dobijenu saglasnost Boračke organizacije RS i Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila.

Ristović je rekao da je opredjeljenje Vlade RS da se imovinski cenzus u okviru ovog zakona ne odnosi na vojne invalide i porodice poginulih kojima je vojna invalidnina uslov egzistencije.

“Po izlasku iz svjetske ekonomske krize, kroz ekonomski i politički rast RS, obezbijedićemo dalje poboljšanje materijalnog položaja svih boračkih kategorija u RS”, zaključio je Ristović.

Izmjene ovog zakona, čija će primjena početi od 1. januara 2011. godine, odnose se na ograničavanje sticanja prava na mjesečna primanja vojnim invalidima od sedme do desete kategorije i licima koja bi ostvarila pravo na posebno mjesečno primanje i pravo na porodičnu invalidninu, ukoliko njihovo imovinsko stanje prelazi cenzus, koji će biti utvrđen uredbom Vlade RS.

Šef poslaničkog kluba SDS-a Borislav Bojić rekao je da je za SDS neprihvatljiv predloženi zakon o pravima boraca, jer se njime “ukidaju prava jednom broju boračkih kategorija” u RS, zbog čega je, kako smatra, potrebno da resorni ministar (Rade Ristović) podnese neopozivu ostavku.

“Bolje da se Vlada RS zalaže za borbu protiv kriminala i korupcije i da na taj način obezbijedi više sredstava u budžetu RS”, istakao je Bojić tokom skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-otadžbinskog rata RS.

Nezavisni poslanik Vojislav Gligić zatražio je da Vlada RS, kao predlagač zakona, odgovori na pitanje zašto se po hitnom postupku donosi zakon o pravima boraca, čija će primjena početi u 2011. godini.

Poslanik SDS-a Ognjen Tadić smatra neprihvatljivim to što je Vlada RS prihvatila kreditno zaduženje kod Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/, “jer se na taj način stavila u ralje međunarodnih finansijskih institucija”.

“Ako je kreditno zaduženje kod MMF-a jedini način da RS ostane, onda ona ne treba ni da postoji”, istakao je Tadić, zaključujući da niko nije pitao borce za imovinski cenzus kada su dobrovoljno išli u rat za stvaranje RS.

Poslanik SRS RS Milanko Mihajlica smatra da je ovaj zakon “krajnje neprihvatljiv, jer stečeno pravo ograničava uvođenjem imovinskog cenzusa na boračkim kategorijama u RS”.

Poslanik PDP-a Zoran Đerić smatra da teret ekonomske krize ne može ići na teret boračkih kategorija u RS.

Komentarišući Zakon o dopunama Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, ministar Ristović je rekao da je zbog obaveza prema međunarodnim finansijskim institucijama neophodno pristupiti izmjenama zakona u pravcu eliminisanja prava na mjesečna primanja za određene kategorije korisnika prava, odnosno za lica kojima ta primanja nisu neophodna s obzirom na njihovo imovinsko stanje.

“Na ovaj način došlo bi do oslobađanja dijela sredstava u budžetu i stvorila se mogućnost njihove preraspodjele na kategorije lica koja nemaju nikakve prihode ili su njihovi prihodi veoma skromni”, rekao je Ristović obrazlažući predloženi akt.

Ovim zakonom, za koji je glasalo 46 poslanika a 25 je bilo protiv, uvodi se ograničenje za sticanje prava na mjesečna primanja, odnosno definiše prestanak stečenog prava na mjesečna primanja članovima porodice poginule, umrle ili nestale civilne žrtva rata, kao i članovima porodice umrlog civilnog invalida, u zavisnosti od njihovog imovinskog stanja.

“Vlada RS se obavezuje da donese podzakonski akt – uredbu – kojom će bliže urediti primjenu imovinskog cenzusa, odnosno visinu, kriterijume i uslove za primjenu”, rekao je Ristović.

U RS ima 1.761 korisnik civilne porodične invalidnine, a to su članovi porodica poginulih, umrlih i nestalih civilnih žrtava rata, te 290 korisnika porodične invalidnine, odnosno članova porodica umrlih civilnih invalida.

“Ukupan broj korisnika na koje će se primijeniti odredba o imovinskom cenzusu je 2 051, ali je neizvjestan broj onih koji će primjenom te odredbe izgubiti pravo na mjesečno primanje, što zavisi od njihovog imovinskog stanja i kriterijuma utvrđenih posebnim aktom Vlade”, rekao je Ristović.

Šef Kluba poslanika Stranke za BiH Muharem Murselović rekao je da ovaj klub ne podržava ovakvo zakonsko rješenje, jer je “nehumano, nepošteno i nekorektno”.

Navodeći da je neprihvatljivo da se uštede u javnoj potrošnji prave na ovako malom broju korisnika, Murselović je rekao da se tolika ušteda mogla napraviti samo sa jedne od brojnih milionskih stavki.

“Ne želim da umanjujem žrtve boračkih kategorija iz prethodnog zakona, ali civilne žrtve rata su prave žrtve rate. Oni nisu svojom voljom, niti iz patriotskih razloga, išli u rat i stradali”, poručio je Murselović.

Zakon nisu podržali ni poslanici SDS-a, PDP-a, ni SRS-a RS.

Poslanici Narodne skupštine prethodno su danas usvojili rebalans budžeta RS za 2009. godinu koji je ostao na nivou prvog – 1,6 milijardi maraka.

Za rebalans je glasalo 45 poslanika, 21 je bilo protiv, a pet uzdržanih.

Predstavnik Ministarstva finansija RS Božo Plavljanin rekao je da su sredstva u iznosu od 80 miliona maraka povećanja neporeskih prihoda nepovratna.

Odgovarajući na pitanja opozicije, Plavljanin je rekao da je to novac koji se odnosi na alokaciju takozvanih specijalnih prava vučenja /SDR/ od Međunarodnog monetarnog fonda.

On je potvrdio navode opozicije o smanjenju subvencija za struju socijalnim kategorijama, naglašavajući da smanjenje stavke nije na štetu korisnika nego je jednostavno ostalo viška novca.

Plavljanin je dodao da je od igara na sreću bilo planirano sedam miliona maraka, a da izvršenje sa današnjim danom iznosi 8,5 miliona KM.

Poslanik SRS RS Milanko Mihajlica rekao je da je rebalans suprotan i Ustavu RS i Poslovniku Narodne skupštine RS.

“Nema navedenog ustavnog osnova za donošenje rebalansa, ali i to prolazi kod aktuelne skupštinske većin”, kazao je Mihajlica.

Šef Kluba poslanika PDP-a Branislav Borenović rekao je da rebalans pokazuje negativan trend na prihodovnoj strani budžeta.

Opozicija je tokom današnje rasprave jednoglasno kritikovala drugi rebalans kao pokušaj “peglanja” kako bi udovoljila budućim revizorskim izvještajima, kao i smanjenje stavke za boračke kategorije.

Pozicija je odbacila sve tvrdnje opozicije, a potvrdila da jesu smanjene stavke za boračke kategorije, ali ne na štetu pojedinačnih korisnika već usljed smanjenja broja korisnika.

Ministar finansija Aleksandar Džombić rekao je da je bilo neophodno sačiniti drugi rebalans budžeta jer je, nakon prvog, na prihodovnoj i rashodovnoj strani došlo do znatnih izmjena, ističući da je budžetski okvir ostao isti 1,6 milijardi KM.

Na rashodovnoj strani u okviru ostale budžetske potrošnje smanjeni su rashodi, a u okviru domaće budžetske potrošnje povećani su, dok je na prihodovnoj strani došlo do smanjenja poreskih prihoda i inostranih kredita, a povećanja neporeskih prihoda.

“Prilikom definisanja potrošnje, Vlada RS rukovodila se potrebom očuvanja kontinuiteta makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti, te je prvenstveni cilj provođenja novog rebalansa bio izmirenje obaveza iz prethodnog perioda”, rekao je Džombić obrazlažući poslanicima Narodne skupštine RS predloženi rebalans.

U strukturi prihoda domaći prihodi iznose milijardu i 375 miliona KM i finansiranje 225 miliona KM, dok se u strukturi rashoda na domaću budžetsku potrošnju odnosi milijardu i 402 miliona KM, a na ostalu budžetsku potrošnju 197,8 miliona KM.

“U strukturi domaćih prihoda, poreski prihodi iznose milijardu i 149 miliona KM i manji su za 54,5 miliona KM, odnosno za 4,5 odsto u odnosu na planirane, a neporeski prihodi iznose 226 miliona KM i veći su za 87 miliona KM odnosno za 62,6 odsto u odnosu na planirane”, rekao je Džombić.

On je dodao da je drugi rebalans sačinjen na bazi zahtjeva budžetskih korisnika, a uvažavajući zakonske obaveze, Vladine politike, prioritete i usvojene strategije, te ažurirane makroekonomske projekcije i procjene budžetskih sredstava.

Rebalans predviđa povećanje domaće budžetske potrošnje za 23,7 miliona KM, odnosno 1,7 odsto u odnosu na prvi rebalans, a u njenoj strukturi najznačajnija povećanja ostvarena su na pozicijama bruto plata i naknada troškova zaposlenih u iznosu od 13,9 miliona KM, troškovi materijala i usluga u iznosu od 4,7 miliona KM, namjenskih izdvajanja za tekuće pomoći, kapitalne pomoći i doznake za tekuće troškove u iznosu od 6,4 miliona KM.

Izvor Agencije