Panika na tržištu kapitala, koja je promijenila ekonomski ambijent u svijetu i uticala na drastičan pad najpoznatijih svjetskih indeksa, za sada je zaustavljena i, po mišljenju mnogih ekonomista, pod kontrolom. 
Međutim, neizvjesnost razvoja tržišta kapitala u svijetu još je velika. Svjetska privreda nalazi se u takozvanoj recesiji U oblika i biće potrebno oko 18 mjeseci za njeno prevazilaženje. Moguća je i pesimistička prognoza, prema kojoj se svjetska ekonomija danas nalazi u dugoročnoj, desetogodišnjoj recesiji L oblika. Imajući u vidu navedeno i činjenicu da je tržište kapitala Republike Srpske tržište u nastajanju te osjetljivo na promjene u poslovnom okruženju, oporavak neće biti ni brz ni jednostavan. Pri nastanku krize, investitori novac prvo povlače s tržišta kapitala, a naročito s manjih, nerazvijenih tržišta te tržišta u nastajanju. U ovakvim slučajevima, i očekivani pad cijena veći je u odnosu na razvijena tržišta, što se u prethodnom periodu i dogodilo. Zato je pitanje oporavka i razvoja finansijskog tržišta i unutar njega tržišta kapitala od strateškog značaja za razvoj nacionalne privrede, kaže predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS, Miodrag Jandrić.
Kakve su prognoze nakon prvog polugodišta ove godine?
JANDRIĆ: Osnovna karakteristika tržišta kapitala u ovoj godini jeste veoma nizak promet na Banjalučkoj berzi, posebno akcijama. Pozitivna pojava jeste povećanje obima trgovanja državnim obveznicama emitovanim po osnovu stare devizne štednje, obaveza dobavljačima i izmirenja ratne štete. Međutim, ukupan promet nedovoljan je za opstanak institucija tržišta kapitala, pa je potrebnije nego ikad preduzeti odgovorajuće mjere da bi se postojeće stanje prevazišlo. Najteže pogođeni učesnici na tržištu jesu berzanski posrednici, koji s ovim obimom prometa obavljanjem brokerskih poslova ne mogu da opstanu. Nekoliko berzanskih posrednika proširilo je svoju djelatnost, ali je ostao problem kvalitetnih emitenata i hartija od vrijednosti, koje naši berzanski posrednici u ovom trenutku mogu ponuditi tržištu. S druge strane, imajući u vidu da znatan broj društava sa ograničenom odgovornošću ostvaruje dobre poslovne rezultate, ova grupa preduzeća mogu da budu bitni učesnici na tržištu, u početku kao emitenti obveznica, a kasnije i kao emitenti akcija. Ovo je i šansa berzanskih posrednika, koju su neki već prepoznali, da ostvare prihode i time opstanu i razviju se u postojećim okolnostima u kojim se tržište kapitala nalazi.
Da li to znači da brokersko-dilerska društva nisu spremno dočekala krizni period?
JANDRIĆ: Mišljenja sam da nisu, imajući u vidu činjenicu da je većina razvijala samo brokerske poslove koji su im donosili solidnu zaradu u vrijeme kada je promet na berzi bio veći. Već nekoliko puta u prethodnom periodu naglašavao sam da brokerski poslovi ne mogu garantovati opstanak berzanskih posrednika, što se nažalost i obistinilo. Generalno, berzanski posrednici veoma su malo učinili na stvarnom proširenju djelatnosti na poslove kao što su poslovi agenta emisije, podrške tržištu, upravljanja portfeljom i investicionog savjetovanja. Posebno bih naglasio inertnost banaka u kvalitetnom i kvantitativnom proširenju djelatnosti, odnosno nezaintersovanost za obavljanje poslova investicionog bankarstva, u šta ovi poslovi spadaju. Ipak, smatram da će ova godina činiti prekretnicu u pristupu banaka na finansijskom tržištu, s obzirom da će je karakterisati opadanje profitabilnosti kreditno-depozitnih poslova i neminovno povećanje zainteresovanosti banaka za aktivnosti preduzeća bez čije profitabilnosti je nemoguć opstanak i razvoj bankarskog sistema.
Koliko je do sada učinjeno na razvoju tržišta kapitala?
JANDRIĆ: Stvoren je normativno-pravni okvir za funkcionisanje tržišta hartija od vrijednosti, donošenjem brojnih zakonskih i podzakonskih akata. Stvoren je institucionalni okvir postojanjem institucija i učesnika na tržištu kapitala. Uspostavljen je jedinstveni portal tržišta kapitala RS, koji predstavlja važan izvor centralizovanih informacija za sve investitore zainteresovane za ulaganje. Unaprijeđeno je službeno berzansko tržište, pa je broj emitenata čijim akcijama se trguje na službenom berzanskom tržištu povećan na 48, početkom prošle godine, u odnosu na 2007. kada ih je bilo svega 17. Popravljen je nivo korporativne odgovornosti u preduzećima, te povećan pristup podacima o njihovom poslovanju, izvršene su emisije korporativnih i opštinskih obveznica te obveznica RS. U februaru ove godine uspješno su okončane višegodišnje aktivnosti i napori nadležnih institucija RS na rješavanju problema dodjele međunarodno priznatih ISIN kodova za hartije od vrijednosti koje su emitovane u RS. U narednom periodu, potrebno je raditi na razvoju korporativnog upravljanja u preduzećima, odnosno obezbjeđivanju što bolje zaštite prava investitora, što je preduslov za ostajanje postojećih i dolazak novih investitiora na tržištu kapitala RS.
Koje su prednosti tržišta kapitala u RS koje se mogu iskoristiti za prevazilaženje problema i brži oporavak?
JANDRIĆ: Tržišni model privrede nije ni cjelovit ni uspješan bez tržišta kapitala. Kriza će još više naglasiti važnost oslanjanja na vlastito tržište kapitala, jer zaduživanje više neće biti jeftino i dostupno kao prethodnih godina. Pretjerana izloženost inostranom finansiranju nosi i druge rizike, jer u kriznim periodima razvijene zemlje vode prvenstveno računa o svojoj ekonomiji. Samo razvijeno nacionalno tržište kapitala nudi dostupne i jeftine resurse za održiv ekonomski razvoj. Raspoloživi finansijski resursi građana, javnih fondova i preduzeća mogu se posredstvom tržišta kapitala efikasno usmjeriti u razvoj. Veliki značaj tržišta kapitala manifestuje se u njegovom snažnom antikorupcijskom djelovanju, kroz javnost rada institucija tržišta i poslovanja emitenata hartija od vrijednosti. Na taj način obezbjeđuje se ravnopravnost učesnika na tržištu kapitala, te otvaraju investicione mogućnosti i za stanovništvo. Tržište kapitala ima posebno važnu ulogu u budućoj reformi penzionog sistema. Ova reforma bila bi unaprijed osuđena na propast, ukoliko budući privatni penzioni fondovi ne budu imali mogućnost da ulažu novac u hartije od vrijednosti na tržištu kapitala Republike Srpske. Uređeno tržište kapitala jeste dobra promocija na međunarodnom planu. Ako tržište kapitala dobro funkcioniše u nekoj zemlji, znatno se štedi na potrebnim sredstvima za privlačenje investitora. Struktura posjeta portalu Banjalučke berze dodatno ilustruje u kojoj mjeri je tržište RS internacionalizovano.
U službi tržišta kapitala
Zakon o privrednim društvima posljednji je u setu zakona koji su direktno ili indirektno vezani za funkcionisanje i razvoj tržišta kapitala. Usvajanjem ovog zakona biće znatno unaprijeđeno korporativno upravljanje u Republici Srpskoj. Imajući u vidu činjenicu da povjerenje investitora predstavlja osnovnu pretpostavku za uspješan razvoj tržišta kapitala i da nivo zaštite prava akcionara znatno utiče na nivo povjerenja investitora, mišljenja sam da će stupanjem na snagu ovog zakona doći do kvalitativnog pomaka u zaštiti prava akcionara. Zakon, između ostalog, detaljno propisuje na koji način akcionari mogu ostvarivati pravo na obavještavanje putem suda u vanparničnom postupku, predviđena je mogućnost kumulativnog glasanja za članove upravnog odbora ako osnivačkim aktom nije drugačije regulisano za otvorena akcionarska društva. Detaljno su propisane statusne promjene preduzeća, regulisan je proces prinudne prodaje i kupovine akcija preduzeća, propisana je obaveza usvajanja i poštovanja kodeksa korporativnog upravljanja kod otvorenih akcionarskih društava.
