BEOGRAD – Većim dijelom Kina, ali i Rusija, preuzele su radove, kreditiranje, ali dijelom i dokumentaciju koju je pripremila EU na nekim od najvažnijih projekata u Srbiji. Riječ je modernizaciji oko 400 kilometara željezničkih pruga koje decenijama propadaju.
To proizilazi iz podataka o učešću EU u finansiranju modernizacije željeznica u Srbiji, koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) dobio od Delegacije EU (DEU) u Srbiji.

EU je kroz bespovratna sredstva bila uključena u brojne projekte na modernizaciji željezničkih pruga, za ključne i najduže dionice – ka granicama sa Mađarskom na sjeveru i sa Sjevernom Makedonijom na jugu.

U Delegaciji EU za RSE ovim povodom kažu da su i dalje spremni da „finansijski učestvuju na važnom infrastrukturnom projektu izgradnje pruge između Beograda i Niša“.

Tu napominju da su o tome razgovarali i sa zvaničnicima Srbije, koji međutim kao partnera na ovom projektu – ističu Kinu.

Da je tako, potvrđeno je i za RSE u odgovoru iz nadležnog ministarstva u Vladi Srbije.

„Predviđena je realizacija ovog projekta (pruga između Beograda i Niša) sa kineskom kompanijom China Road and Bridge Corporation (Kineska korporacija za puteve i mostove) uz korišćenje preferencijalnih kineskih kredita“, navodi se u izjavi Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i dodaje da je procijenjena vrijednost projekta oko dvije milijarde evra.

Radovi bi, kako je u julu, u video poruci na svom Instagram profilu rekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, trebalo uskoro da počnu.

U Delegaciji EU kažu da je projekat pruge između Beograda i Niša, čija je ukupna dužina 240 kilometara, među ključnim inicijativama koje je su prepoznate kao dio Ekonomsko investicionog plana EU za Zapadni Balkan.

Kako se navodi u odgovoru Delegacije, tim planom je predviđeno devet milijardi evra bespovratnih sredstava, a cilj plana, kako se ukazuje, je „podsticaj dugoročnog oporavka zemalja te regije (Zapadnog Balkana) i njihovo ekonomsko približavanje EU“.

„EU vjeruje da može da ponudi najbolje moguće uslove za velike investicije poput ove. Ekonomsko investicioni plan za Zapadni Balkan, koji je predstavljen u Beogradu prije samo nekoliko dana (8. oktobra) odličan je okvir za našu buduću saradnju sa Srbijom na razvoju infrastrukture“, stoji u pisanoj izjavi Delegacije EU u Srbiji za RSE.

U njemu će ocjenjuje i da će taj plan ojačati ključne infrastrukturne veze, posebno glavne saobraćajne i energetske veze.

„Pomoći će povezivanju ekonomija kroz ojačanu regionalnu ekonomsku integraciju i integraciju sa EU“, ističu u Delegaciji EU u Srbiji.

Kako proizilazi iz podataka koje je Delegacija dostavila RSE, EU je za izradu projektno-tehničke dokumentacije (Idejnog projekta, Studije o izvodljivosti i Procene uticaja na životnu sredinu) za podsekcije na trasi pruge Beograd- Niš od Velike Plane do Niša (duga oko 110 kilometara) i od Stalaća do Đunisa (duga oko 20 kilometara), do sada izdvojila sedam miliona evra bespovratnih sredstava.

Dokumentacija koja je pripremljena, kako su naveli, rađena je za brzinu vozova od 160 kilometara na sat budući da je Projektnim zadatkom upravo Srbija iznijela takav zahtev.

U Srbiji su, inače, vozovi trenutno među najsporijima u Evropi i kreću se prosječnom brzinom od oko 55 kilometara na čas.

Što se finansiranja tiče, Evropska investiciona banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izrazile su interesovanje za investiciono finansiranje deonice Velike Plane – Niš koje bi i u ovom slučaju uključivalo značajan iznos bespovratnih sredstava EU, rečeno je u Delegaciji EU u Srbiji. Taj iznos, kako su naveli, kreće se do 50 odsto vrijednosti investicije za projekte modernizacije željezničke infrastrukture.

Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja za ovaj projekat je 565 miliona evra.

Što se tiče podsekcije Stalać-Đunis, duge oko 20 kilometara, a koja je takođe dio trase od Beograda do Niša, troškovi projekta procijenjeni su na 160 miliona evra. Pored EIB i ovde je predviđena značajna podrška iz EU investicionih grantova.

Međutim, nadležni u Srbiji su imali drugačije viđenje za izbor partnera.

U odgovoru koje je RSE dobio od Ministarstva građevinarstva Srbije, navodi se da je za prugu od Beograda do Niša (240 km), koju nazivaju „kičmom“ jednog od glavnih saobraćajnih pravaca u zemlji – Koridora 10, donijeta je odluka da se izvrši rekonstrukcija i modernizacija za brzinu od 200 km/h sa kineskim partnerima, iako su, kako objašnjavaju, „prethodno imali aktivnosti sa Evropskom Unijom za izradu tehničke dokumentacije za određene deonice za brzinu 160 km/h“.

„Tokom izrade te dokumentacije zahtjevana je i analiza za manje brzine od navedene (Opcione analize), ali ne i veće“, navelo je Ministarstvo za RSE.

U odgovoru te institucije se ocjenjuje i da je željeznica jedan od glavnih pokretača privrede i da doprinosi unapređenju života građana, te da Srbija značajno kasni sa razvojem ove oblasti saobraćaja.

„A stanje budžeta je zadovoljavajuće i imamo prostora da unapredimo brzine na željezničkoj mreži i zašto tu priliku ne bi smo iskoristili?“, stoji u odgovoru Ministarstva.

U Ministarstvu istovremeno ističu da, sa druge strane, na Koridoru 10 i njegovim kracima Srbija ima zaključene ugovore i sa EU kada je modernizacija pruga u pitanju. Kao primjer ističu rekonstrukciju i modernizaciju pruge Niš – Dimitrovgrad, u dužini od 108 kilometara.

28. novembra 2017. godine, pod nazivom „Kolosjek za budućnost“, počeli su radovi na pruzi Beograd – Budimpešta. Tim povodom je na na Željezničkoj stanici u beogradskom naselju Zemun upriličena i svečanost kojoj su prisustvovali zvaničnici Srbije i Kine, zemlje koja je glavni partner na ovom projektu.

„Ovo je prvi projekat između Kine i EU, preko Srbije. U to je uključena i Mađarska, kao članica EU, Srbija, zemlja kandidat za članstvo u EU i Kina“, kazala je tada premijerka Ana Brnabić.

Ona je istakla i da to i prvi prekogranični projekat u okviru „Inicijative 16+1“, kao i prvi tripartitini ugovor koji je potpisan između Kine, Srbije i Mađarske.

Dio ove pruge u Srbiji dug je oko 200 kilometara. Dvije dionice – od Beograda do Stare Pazove i od Novog Sada do Subotice, odnosno do mađarske granice – grade kineska kompanija CRSC i srpski podizvođači, a Ruske željeznice grade dionicu od Stare Pazove do Novog Sada.

Modernizacija tri dijela postojeće jednokolosječne pruge, stare više od 130 godina, finansira se kreditima koje su Srbiji odobrile Kina i Rusija – dvije dionice kineskim, a jedna novcem iz ruskog kredita.

Mađarska, partner na ovom projektu koji dolazi iz EU, u maju ove godine je u parlamentu izglasala čuvanje tajnosti detalja finansijskog ugovora sa Kinom o gradnji željezničke veze Budimpešta-Beograd, jer se taj ugovor smatra najvećom infrastrukturnom investicijom u toj zemlji.

Poslanici iz stranke Fides, partije predsjednika Vlade Mađarske Viktora Orbana, zabranili su na sjednici 19. maja pristup svim ugovorima u vezi sa tim infrakstrukturnim projektom na deset godina.

Kao glavni razlog poslanici Fidesa su naveli da se na ovaj način štite spoljnopolitički i privredni interesi Mađarske.

Manje je poznato, međutim, da je EU još 2009. godine finansirala Studiju izvodljivosti i Procjenu uticaja na životnu sredinu, za jednu od podsekcija te pruge u Srbiji – od Stare Pazove do Novog Sada.

Kao finansijer, za modernizaciju ove podsekcije, duge 41 kilometar, bila je predviđena Evropska investiciona banka. Studija izvodljivosti je pripremljena iste godine. Međutim, pregovori nisu realizovani budući da je Srbija 2011. godine obavestila EIB da će zajam za tu dionicu dati Rusija.

Sredstva za Studiju izvodljivosti, koja je obezbijedila EU, finansirana su kroz projekat tehničke pomoći, a budžet koji je EU izdvojila za tu studiju iznosio je približno 300.000 evra.

Na istoj dionici, ali na drugoj podsekciji – na dijelu pruge Beograd do granice sa Mađarskom, Vlada Srbije tražila je od Evropske unije da finansira pripremu projektno-tehničke dokumentacije za podsekciju Novi Sad – Subotica.

Konkretno, na zahtjev Vlade Srbije, EU je obezbedila finansiranje u iznosu gotovo 4.8 miliona evra za pripremu idejnog projekta, studije izvodljivosti i procjenu uticaja na životnu sredinu.

Priprema ove dokumentacije urađena je u skladu sa Projektnim zadatkom (Terms of Reference, ToR).

ToR su pripremile i odobrile nadležne institucije u Srbiji, u ovom slučaju Infrastruktura železnice Srbije i Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Dokumentacija je, na osnovu ToR-a, koji je dala Srbija, pripremljena za projektovanu brzinu vozova od 160 kilometara na sat.

Priprema dokumentacije počela je u junu 2013. godine i trajala je do jula 2016. godine. Vlada Srbije je međutim naknadno odlučila da projekat nastavi kreditnim zaduživanjem od Kine.

U odgovoru koje je RSE dobio od Ministarstva saobraćaja objašnjava se da je i za prugu na sjeveru, kada se već ulazi u veliku investiciju, željelo da se „odmah ide na novu gornju granicu konvencionalnih željeznica u Evropi, odnosno na 200 km/h, umesto na do tada preporučivanih 160 km/h“.

Kako objašnjavaju za realizaciju ovog projekta, kao i kod drugih velikih projekata, prvo je ostvarena saradnja sa Delegacijom EU u Srbiji, koja je odobrila aranžman za izradu tehničke dokumentacije projekta za dionicu Novi Sad-Subotica-državna granica (Kelebija kod Mađarske).

„Izrađen je Idejni projekat sa Studijom opravdanosti i Studijom o proceni uticaja na životnu sredinu za projektnu brzinu 160 km/h, finansiran sredstvima IPA, od strane konsultanta Louis Berger na osnovu Ugovora sa DEU“, navodi se u pisanoj izjavi Ministarstva.

U međuvremenu, kako su naveli, „došlo je do promjene okolnosti“ i do „pojave novih zainteresovanih strana, transportera iz Republike Kine“, koji su, kako kažu u Ministarstvu, nudili „nove količine roba za transport i učešće u rekonstrukciji i modernizaciji železničke infrastrukture“.

Dalje se dodaje da je odbor direktora Infrastrukture željeznice Srbije a.d, kao upravljač javne željezničke infrastrukture u Srbiji, 3. septembra 2015. godine donio odluku da se modernizacija pruge „izvrši sa tehničkim parametrima za brzine vozova do 200 km/h, umjesto 160 km/h“.

“Izvršen je razgovor sa nadležnima u Delegaciji EU (DEU) u Srbiji, iznijeti su argumenti, ali odbacili su mogućnost izmjene projektne dokumentacije koju je izradio konsultant Louis Berger, uz obrazloženje da DEU nije u mogućnosti da obezbijedi dodatna sredstva”, rečeno je za RSE u Ministarstvu.

Ministarstvo dalje navodi da se septembra 2016. godine, zajedničkom analizom Saobraćajnog instituta (CIP) Srbije i kineskog instituta CRDC, zaključeno da se “dijelovi idejnog projekta koji je izradio Louis Berger mogu koristiti za preradu i prilagođavanje tehničke dokumentacije za rekonstrukciju pruge za brzine do 200 km/h”.

“U aktivnostima konsultanata na izradi potrebne tehničke dokumentacije za rekonstrukciju i modernizaciju predmetne željezničke pruge korišćeni su nesporni dijelovi tehničke dokumentacije koju je izradio Louis Berger”, rečeno je za RSE u Ministarstvu.

Ministarstvo dodaje i da se modernizacije pruge Beograd—Stara Pazova-Novi Sad-Subotica-državna granica (prelaz Kelebija) realizuje na osnovu Sporazuma o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine, koji je potpisan 20. avgusta 2009. godine u Pekingu.

U Ministarstvu uvjeravaju i da, iako su generalni ugovarači kineske i ruske kompanije, „dobrim dijelom u gradnji i opremi učestvuju renomirane firme iz EU i iz Srbije“.

„Kvalitet svih materijala i opreme mora da bude u skladu sa evropskim i srpskim standardima“, dodaju u izjavi.

U njoj se podvlači i da se izbor podizvođača i dobavljača „vrši na način da se transparentnost, javna dostupnost i konkurentnost u potpunosti sprovode zajedno sa objavljivanjem javnog poziva za nadmetanje“.

„Pri izboru podizvođača, Izvođač ne smije da postavlja nacionalnu, teritorijalnu, predmetnu ili ličnu diskriminaciju niti diskriminaciju koja bi proizašla iz klasifikacije delatnosti koju je izvršio ponuđač“, kažu u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Ministarstvo dodaje i da se projekti modernizacije železnice u Srbiji „realizuju u saradnji sa različitim partnerima, koji mogu da ponude moderne tehnologije, visok kvalitet radova i poštovanje svih evropskih standarda, uzimajući u obzir i mogućnosti za obezbjeđivanje finansiranja“.

Za posljednjih 11 godina Evropska unija je u Srbiji finansirala različite projekte u okviru modernizacije željeznice sa više od 143 miliona evra bespovratnih sredstava, pokazuju podaci koje je RSE dobio od Delegacije EU u Srbiji.

Ipak, mada se ističe da različiti partneri doprinose ukupnom kvalitetu, u Srbiji se, u kontekstu modernizaciji željeznica, u prvi plan ističu projekti sa Kinom i Rusijom, kod kojih se modernizacija pruga realizuje kroz kreditna zaduživanja.

U Srbiji se posebno ističe da je rad na prugama dio infrastrukturne saradnje sa njihovim „čeličnim prijateljima“ kroz format 16+1, odnosno 17+1 od kada se priključila i Grčka, a koja je dio globalne kineske inicijative ’Pojas i put’ koji predviđa milijarde investicija u luke, puteve, pruge, telekomunikacijske mreže, aerodrome…

Brza pruga Beograd – Budmipešta dio je te kineske inicijative i njihovog strateškog cilja za povezivanjem grčke luke Pirej sa centralnom Evropom, odnosno Mađarskom kao jednom od država Evropske unije.

EU nije odgovorila na pitanje RSE da prokomentarišu činjenicu da je Srbija odlučila da partner u realizaciji projekata modernizacije pruge bude Kina i jedinim dijelom Rusija, iako je EU već finansirala dokumentaciju.

Nisu ni iznijeli stav o tome što se izrađena dokumentacija, finansirana sredstvima Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), odnosno evropskim mehanizmom za finansiranje, danas djelimično koristi na projektu na kome EU više nije partner i na kojem je zamijenjena Kinom.

Ipak, približavanje države kandidata za članstvo u EU – Srbije Kini, ušlo je u posljednji izveštaj Evropske komisije o napretku država Zapadnog Balkana, koji je objavljen 6. oktobra.

U njemu se navodi da je Srbija nastavila da razvija intenzivne odnose i strateška partnerstva sa nizom zemalja širom svijeta, uključujući Rusiju, Kinu i Sjedinjene Američke Države, ali da se „saradnja sa Kinom povećala tokom krize izazvane pandemijom COVID-19“, kao i da je taj period „obilježila prokineska i evroskeptična retorika visokih državnih zvaničnika“.

Novinar RSE je Evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija 8. oktobra, tokom njegove posjete Beogradu, pitao o dijelu izveštaja o napretku Srbije koji se odnosi na Kinu, na šta je ovaj visoki evropski zvaničnik rekao da „vidi da kineski investitori pokazuju interesovanja“, ali da misli da EU „na stolu ima bolju ponudu“.