NJUJORK – Sve što se dešava posljednja dva mjeseca predstavlja situaciju bez presedana, koju mnogi upoređuju sa najvećom poznatom krizom- Velikom depresijom iz 30-ih godina prošlog vijeka. Štaviše, mnogi ne smiju ni izustiti tu riječ na “D”.
Kevin Heset, ekonomski savjetnik predsjednika SAD Donald Tramp pokušao je da uporedi kolaps ekonomije usljed pandemije virusa korone i Veliku depresiju.
“Naravno, ovo je najveći negativni šok za našu ekonomiju, koji smo ikada i vidjeli. Kada je riječ o stopi nezaposlenosti, mislim da polako prilazimo onim brojkama koje su bile aktuelne tokom Velike depresije”, kaže Heset, dodajući da su SAD tokom Velike depresije izgubile 8,7 miliona radnih mjesta.
“Trenutno, imamo te ogromne cifre skoro svakih deset dana”, kaže Heset.
Poređenja sa depresijom su, definitivno, depresivna. Ali, po mnogima, i tačna.
Naime, sve ono što smo vidjeli posljednjih šest sedmica prevazilazi najgore strahove Velike depresije, kada je nezaposlenost dostigla 10%. Takođe, bolna recesija iz 1982. godine djeluje minijaturno u odnosu na današnju krizu. O tome najbolje govore predviđanja o nezaposlenosti. Naime, Heset kaže da će ona za april iznositi 16%, a možda i više.
I to bi možda bio čak i konzervativan stav. Naime, ako pogledamo stopu nezaposlenosti iz marta, koja je iznosila 4,4,%, to je bio samo početak masakra radnih mjesta. Posljednjih šest sedmica čak 16% radne snage zatražilo je naknadu za nezaposlene. Ako ugrubo izračunamo, stopa nezaposlenosti će biti skoro 20%, što je nivo koji nije viđen još od ranih 30-ih prošlog vijeka.
Kada govorimo o depresiji, onda je uglavnom najlakše objasniti da je to zaista loša recesija, a sve ovo što se dešava tako i izgleda.
BDP u prvom tromjesečju će vjerovatno otkriti pad u prvom kvartalu. Prognoze za drugi kvartal su zastrašujuće: Očekuje se da će se ekonomija smanjivati na godišnjoj osnovi od 20% do 30%, što bi odgovaralo najgorem scenariju od velike depresije.
Ipak, ovdje se treba sagledati i istorijat. Naime, Velika depresija je, zapravo, imala dva pada. Nacionalni biro za ekonomska istraživanja, za kojeg tvrde da je zvanični knjigovođa ekonomije, tvrdi da je prvi pad bio od 1929. do 1933. godine, kada je BDP pao za 27%, a zatim je zabilježen još jedn pad, od 1937. do 1938. Većina ekonomista smatra da se ekonomija nije vratila u normalu bar do 1941. godine.
Međutim, danas postoji jedna bitna razlika. Naime, Amerika danas ima određenu bezbjednost, nešto poput zaštitne mreže. Koliko dobro će uspjeti u oporavku odrediće dalji tok i to da li će ova kriza biti depresija, samo po imenu.
“Mislim da je depresija malo vjerovatna. Ovo će biti samo jedan bjesomučan drugi kvartal, nakon kojeg će uslijediti brzi oporavak”, kaže Greg Valijer, glavni američki strateg za politiku u AGF Investmentsu. Na pitanje da li Vašington može spriječiti depresiju, Valijer odgovara”Da”.
A, evo i kako. Naime, Federalne rezerve su najavile skoro neograničenu – i istorijsku – podršku za kreditna tržišta. Kongres je potrošio 1000 milijardi sredstva za razne pakete spasa.
“Ono što mislim jeste da dok otvorimo ekonomiju, negdje u maju i junu, vidjećete kako će ekonomija početi da se oporavlja u julu, avgustu, septembru”, kaže Valijer i dodaje;”Ubačena je neviđena količina fiskalnih olakšica u ekonomiju. Ono što imamo priliku da vidimo jesu hiljade milijardi dolara koje će ući u ekonomiju i mislim da će to imati značajan uticaj”, kaže Valijer. (CNN Money)
