SARAJEVO – Otpuštanja radnika u tekstilnoj industriji manjim dijelom su posljedica ekonomske krize, a uglavnom su rezultat neodgovornog ponašanja poslodavaca koji krizu koriste da se oslobode viška radnika, izjavila je Ferdija Kojičić, predsjednica Sindikata tekstila, kože, obuće i gume u FBiH.

Prema njenim riječima, od početka privatizacije u tekstilnoj industriji u stečaj je otišlo ili ostalo neriješenog statusa desetak firmi sa 7.000 do 8.000 radnika.

"Aktuelna otpuštanja tek malim dijelom su proizvod recesije. Refleksije krize su manje nego što smo očekivali. Međutim, poslodavci koji nisu ispunili obaveze iz privatizacije koriste recesiju da radnike koje nisu mogli uposliti pošalju na prinudni odmor ili im otkažu ugovore o radu", kaže Kojičićeva.

Upozorava da pojedini poslodavci radnike otpuštaju bez rješenja i šalju na biroe za zapošljavanje iako bi po zakonu trebalo da im isplate otpremnine i izvrše ostale obaveze.

"U nekim slučajevima obavljeni su raskidi kuproprodajnih ugovora i kompanije vraćene u vlasništvo države, ali sudbina ovih preduzeća i radnika u njima ostaje neriješena budući da ni vlasti ne pokazuju volju da izvršavaju obaveze", naglašava Kojičićeva.

Ilustrujući neodgovorno ponašanja poslodavaca, stečajnih upravnika ali i nebrigu države, navodi primjere nekoliko preduzeća koja su "ni na nebu ni na zemlji".

U "Slozi" Tešanj je pokrenut stečaj nakon što je kompanija ostavljena na vjetrometini od stranog kupca koji je preselio pogone u RS. U "Breteksu" iz Breze radnicima su podijeljeni otkazi i poslani su na biro za zapošljavanje. Kojičićeva kaže da su u ovom slučaju angažovane inspekcije kako bi utvrdile nezakonito postupanje poslodavca. U "Mahnjači" iz Žepča u toku je sudski postupak za raskid kupoprodajnog ugovora, dok u "Kombiteksu" iz Bihaća i "Novitetu" iz Bosanske Krupe agoniju produžava politika. U sarajevskom "Sateksu" takođe je raskinut kupoprodajni ugovor, a obaveze preduzeća trebalo bi da preuzme Sarajevski kanton.

Tekstilna industrija u BiH zapošljava oko 40.000 radnika, koji radeći lon poslove za inostrane kupce prosječno zarađuju 370 KM.

Izvor Nezavisne novine