BRISEL – Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, objavio je prijedlog Višegodišnjeg finansijskog okvira za period od 2021. do 2027. godine i plan za ekonomski oporavak Evropske unije, u kojem je ponudio ustupke različitim grupama zemalja članica, kako bi lakše prihvatile cijeli paket mjera, prenijela je novinska agencija Hina.
Mišelov prijedlog, objavljen u petak, naći će se na sastanku lidera zemalja članica EU krajem ove nedjelje. Sastanak će biti održan u petak i subotu 17. i 18. jula, a postoji mogućnost da bude produžen i na nedelju. Ukoliko dogovor ne bude postignut, u toku ovog mjeseca će najvjerovatnije biti održan još jedan samit, a kao mogući datumi spominju se 27. i 28. jul.
Za razliku od prijedloga Evropske komisije, Mišelov paket obuhvata nešto kraći vremenski period, od 2021. do 2027. godine, kao i 1074 milijardi evra, što je za 26 milijardi manje nego prema prijedlogu Evropske komisije.
Ovaj ustupak u Mišelovom planu učinjen je tzv. “štedljivoj četvorki” – Austriji, Danskoj, Holandiji i Švedskoj, koje su imale najviše primjedbi na plan oporavka i visinu iznosa, kao i na činjenicu da se najveći dio sredstava za oporavak dodjeljuje kao bespovratna pomoć.
Upravo su ove četiri zemlje najviše doprinijele neuspjehu posljednjeg pokušaja pregovora o Višegodišnjem finansijskom okviru krajem febuara. Ovim zemljama Mišelovim planom ponuđen je još jedan ustupak, a riječ je o zadržavanju rabata. Sistem rabata uveden je kako bogatije članice EU ne bi uplaćivale nesrazmjerno više novca u odnosu na njihov bruto nacionalni dohodak, te je za svaku od ovih zemalja Mišel predložio paušalni iznos kako bi se smanjo njihov doprinos budžetu.
Predsjednik Evropskog savjeta je u svom planu zadržao prijedlog za oporavak u iznosu i obliku u kojem ga je formulisala Evropska komisija, a to ide u prilog drugoj grupi zemalja koje su najviše pogođene krizom izazvanom pandemijom i koje su i prije pandemije bile u krizi, sa visokim javnim dugom i malim fiskalnim kapacitetom.
Kako bi mogle da koriste sredstva predviđena Mišelovim prijedlogom, zemlje članice moraće da izrade svoje nacionalne planove za oporavak i reforme za period od 2021. do 2023. godine, u skladu sa preporukama koje Komisija upućuje svim članicama, a koje su one slabo sljedile.
Prema Mišelovom planu, vraćanje duga kojim će se finansirati oporavak trebalo bi otpočne od 2026., a ne 2028. godine, kako je to predlagala Evropska komisija.
Plan predsjednika Evropskog savjeta podrazumijeva da se u budžetu predvide posebna sredstva u visini od pet milijardi evra namijenjena za pomoć državama i sektorima koji su najviše pogođeni izlaskom Velike Britanije iz EU.
