Vitalni proizvodi sa zajedničke liste imaće olakšan transport i prioritet u odnosu na drugu robu na definisanim graničnim prelazima između zemalja CEFTA zahvaljujući osnivanju zelenih prioritetnih traka. Riječ je o osnovnim životnim namirnicama, lijekovima i medicinskim sredstvima, hrani za životinje, veterinarskim lijekovima i preparatima, te đubrivu, sjemenima i sadnom materijalu.

“U narednom periodu zalagaću se da lista bude dopunjena još nekim proizvodima za koje cijenimo da su potrebni građanima i privredi”, kaže u intervjuu za “Nezavisne” Staša Košarac, ministar spoljnih trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Savjet ministara BiH utvrdilo je listu vitalnih proizvoda, koje je utvrdila CEFTA. Šta to znači za BiH, koji su to proizvodi i na koji način će biti označeni i distribuirani?

KOŠARAC: Da budemo precizni, Sekretarijat CEFTA utvrdio je zajedničku listu vitalnih proizvoda, na osnovu prijedloga koje su dostavile zemlje CEFTA. U slučaju BiH, listu vitalnih proizvoda kreiralo je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u saradnji s nadležnim entitetskim ministarstvima, Ministarstvom civilnih poslova BiH i Agencijom za lijekove i medicinska sredstva BiH, o čemu smo u konačnosti informisali i Savjet ministara BiH. Vitalni proizvodi sa zajedničke liste imaće olakšan transport i prioritet u odnosu na drugu robu na definisanim graničnim prelazima između zemalja CEFTA zahvaljujući osnivanju zelenih prioritetnih traka. Riječ je o osnovnim životnim namirnicama, lijekovima i medicinskim sredstvima, hrani za životinje, veterinarskim lijekovima i preparatim, te đubrivu, sjemenima i sadnom materijalu. U narednom periodu zalagaću se da lista bude dopunjena još nekim proizvodima za koje cijenimo da su potrebni građanima i privredi. Sekretarijat CEFTA trenutno radi na kreiranju definitivnih rješenja kada su u pitanju zelene prioritetne trake, koje garantuju nesmetan transport vitalnih proizvoda između zemalja CEFTA. Smatram da je ova inicijativa od izuzetne važnosti u aktuelnoj epidemiološkoj situaciji, jer će umnogome ubrzati procese na način da će se najava dolaska kamiona i sva prateća dokumentacija vršiti elektronskim putem kroz uspostavljeni CEFTA sistem elektronske razmjene podataka. To će u praksi značiti da ćemo izbjeći zagušenja i stvaranje dugih redova na graničnim prelazima, što je predstavljalo veliku opasnost za zdravlje vozača u novonastalim uslovima usljed širenja korona virusa. Sasvim je jasno da je epidemija korona virusa veliki izazov s kojim smo suočeni i da prioritetno moramo čuvati i štititi zdravlje svakog čovjeka, svih nas. Zbog toga ću i ovu priliku iskoristiti da apelujem na pridržavanje preporuka zdravstvenih institucija. Šteta po domaću privredu je već vidljiva i zato sam potpuno posvećen da, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama, kreiramo i usvajamo mjere, te što je moguće više preventivno djelujemo kako bismo ublažili negativne efekte.

U kontaktu ste s privrednicima iz različitih sektora. Kakva je situacija, gdje je najteže u ovom momentu i na šta treba naročito obratiti pažnju?

KOŠARAC: Insistiram na kontinuiranoj komunikaciji kako s nadležnim institucijama na svim nivoima, tako i s poslovnom zajednicom. Savremene tehnologije nam omogućavaju da održavamo sastanke u ovim vanrednim okolnostima uz uvažavanje preporuka o izbjegavanju direktnih socijalnih kontakata. Tako sam nedavno inicirao video-konferenciju s predstavnicima vodećih kompanija iz realnog sektora u BiH. Otvoreno smo razgovarali o njihovom poslovanju i preprekama s kojima se susreću u aktuelnoj epidemiološkoj situaciji.

Ohrabruje me podrška koju su pružili aktivnostima Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, s posebnim akcentom na kreiranje liste vitalnih proizvoda. Zatražili su da određena roba bude u povoljnom režimu transporta između zemalja CEFTA, čemu ću posvetiti posebnu pažnju u predstojećem periodu. Informisali su se da se stanje normalizovalo u odnosu na početak epidemije. Prema mom mišljenju, od suštinske važnosti je da spoljnotrgovinski promet funkcioniše u aktuelnim uslovima i da održimo stabilnost tržišta robe široke potrošnje i medicinskih sredstava.

Koji sektor treba najveću pomoć u ovom trenutku?

KOŠARAC: Teško je sada govoriti o ukupnoj šteti koju epidemija uzrokuje domaćoj privredi. Nažalost, niko ne može sa sigurnošću reći koliko će ovo stanje potrajati. Procjene stručnjaka su da će krizom najviše biti pogođeni prerađivačka industrija, turizam te preduzeća za transport. Recimo, u oblasti turizma posljedice se i te kako osjete. Samo podatak da je preko 850.000 noćenja manje u odnosu na prošlu godinu svjedoči o ozbiljnosti situacije.

Podržavam napore entitetskih vlada u aktivnostima za pomoć privredi, određene mjere su već usvojene. Uvažavajući ustavne nadležnosti, mišljenja sam da sve institucije moraju biti na raspolaganju domaćoj privredi i aktivno doprinositi očuvanju radnih mjesta i obezbjeđivanju većeg stepena sigurnosti privrednim subjektima u prevazilaženju novonastale situacije.

Proizvođači pilećeg mesa kažu da su na gubitku jer su cijene proizvoda ostale iste, a oni više plaćaju repromaterijal, ali i prevoz. Kako to riješiti?

KOŠARAC: Na video-konferenciji, koju sam prethodno pomenuo, učestvovali su i predstavnici proizvođača pilećeg mesa, no nisu me informisali da postoji takav problem. Kada je u pitanju peradarstvo, primarno smo bili orijentisani na to da se obezbijedi uvoz stočne hrane i komponenata za njenu proizvodnju.

Procjene nadležnog sektora u Ministarstvu na čijem sam čelu bile su da upravo na ovo obratimo posebnu pažnju, što smo i učinili, uvrštavajući ove proizvode na zajedničku listu, kako bi imali olakšani promet između zemalja CEFTA. Kako ne bi došlo do zastoja, takođe smo omogućili Kancelariji za veterinarstvo BiH da na graničnom prelazu Zvornik obavi veterinarski pregled da bi željezničkim saobraćajem stigla prva pošiljka oko 600 tona stočne hrane za jednu kompaniju u BiH.

Kakva je situacija na graničnim prelazima, jesu li se smanjila čekanja kamiona na prolaz?

KOŠARAC: Početkom sedmice obišao sam granične prelaze Šamac i Rača i lično se uvjerio da zastoja nema. Istu sliku očekujem i na drugim graničnim prelazima definisanim za promet robe, koje ću obići u narednim danima. Granična policija BiH, Kancelarija za veterinarstvo BiH, sanitarni inspektori i drugi nadležni organi ulažu velike napore i svoj posao u novonastalim okolnostima rade na zavidnom nivou.

Dobili smo informaciju kako je Hrvatska, ipak, krenula s radovima u Dvoru, gdje planira skladištiti radioaktivni otpad, a razgovarali ste i s ambasadorom Hrvatske u BiH. Šta će i šta mogu BiH i entiteti uraditi da se ovo zaustavi?

KOŠARAC: Da je izgradnja spornog odlagališta apsolutno neprihvatljiva, jednoglasan je stav svih nivoa vlasti u BiH. Od početka mandata aktivno se bavim ovim otvorenim pitanjem s Hrvatskom, budući da bi eventualno skladištenje radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini granice s BiH ugrozilo zdravlje 250.000 ljudi koji žive u opštinama u slivu Une, ali i negativno uticalo na životnu sredinu. To je, bez dileme, nedopustivo! Sugerisaću i zalagati se za potpunu mobilnost svih nadležnih institucija u BiH u dokazivanju štetnog uticaja izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori. Podsjećam da smo na sastanku, koji sam početkom prošlog mjeseca organizovao s entitetskim ministrima nadležnim za zaštitu životne sredine, te predstavnicima parlamentarne grupe “Zeleni klub”, Agencije za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH i načelnicima opština u slivu rijeke Une, dogovorili formiranje pravno-ekspertskog tima. Insistiraću na tome da u svakoj projekciji budžeta institucija BiH budu određena sredstva za finansiranje aktivnosti tog ekspertskog tima. Ove stavove prenio sam i ambasadoru Saboliću, a to ću učiniti i tokom predstojećeg razgovora s resornim ministrom Hrvatske. Važno je i da pažnju međunarodne zajednice usmjerimo na rješavanje spornog pitanja. Početkom sedmice razgovarao sam i sa šefom Delegacije EU u BiH Johanom Zatlerom, od kojeg sam dobio uvjerenje da će se aktivno uključiti u ovaj slučaj. Izuzetno cijenim podršku koju dobijam od entitetskih ministarstava nadležnih za zaštitu životne sredine, predvođenih ministarkama Srebrenkom Golić i Editom Đapo. Smatram da nadležne institucije na svim nivoima u BiH ne smiju biti indolentne po ovom pitanju, jer, ponavljam, u pitanju su zdravlje naših ljudi i zaštita životne sredine.

Kako komentarišete odluku Hrvatske da u ovom trenutku kada cijeli svijet pokušava ublažiti posljedice pandemije, naš susjed pokušava da “lovi u mutnom”?

KOŠARAC: Iskreno govoreći, zabrinjavajuće je što nove informacije u vezi s izgradnjom odlagališta na Trgovskoj gori dolaze u vrijeme epidemije korona virusa, kada se prioritetno borimo da zaštitimo zdravlje ljudi. S druge strane, ma koliko čudno da zvuči, to nam je dodatni motiv da istrajemo u aktivnostima na sprečavanju Hrvatske da realizuje svoju namjeru, jer nipošto ne smijemo dozvoliti da naši građani budu dodatno izloženi zdravstvenom riziku. Podržavam regionalnu saradnju i dobre bilateralne odnose BiH i Hrvatske, ali smatram da moramo insistirati na tome da susjedna zemlja poštuje Konvenciju o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu (ESPOO), kojom je obavezana na saradnju s BiH kao zainteresovanom stranom. Uvjeren sam da su korištenje pozitivnih zakonskih rješenja i mogućnosti koje nam pružaju međunarodne konvencije najbolji način borbe protiv, da Vas citiram, “lova u mutnom”.