Centralna banka BiH ostala je izvan politike, kaže guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić, kojem je prekjuče odlukom novoimenovanog upravnog vijeća ove institucije povjeren još jedan šestogodišnji guvernerski mandat.

Ističući da nacionalni i politički kriteriji nisu bili prevlađujući kod izbora novog guvernera, tvrdi da je njegov izbor pokazao kako je u BiH dogovor moguć.

Kozarić najavljuje da će Centralna banka BiH i dalje biti vodilja za monetarnu, finansijsku i cjenovnu stabilnost BiH.

Imenovani ste na godišnjicu Centralne banke BiH i to jednoglasnom odlukom Upravnog vijeća. Kako to komentarišete i kako vidite banku u narednom mandatu?

KOZARIĆ: Odluka o mom izboru donesena je jednoglasno, mada ja nisam bio jedini kandidat. Osim mene kandidovao se i Milenko Krajišnik, ali je poslije konsultacija povukao kandidaturu. Ovo pokazuje da se u BiH može postići dogovor i da profesionalizam može pobijediti. Svi članovi Upravnog vijeća su kvalifikovani, dolaze iz akademske zajednice i imaju potrebna znanja da vode ovu instituciju. Zbog toga se radujem saradnji s njima budući da će oni u narednom šestogodišnjem periodu biti glavni organ koji definiše strateške ciljeve, finansijski plan i sva monetarna pitanja uključujući monetarnu politiku, devizne rezerve… Drago mi je da će Centralna banka nastaviti tamo gdje je stala, da će biti vodilja za monetarnu finansijsku i cjenovnu stabilnost u BiH, kao i da će "valutni odbor" ostati sidro monetarne politike. S druge strane, postoji u regionu standard kontinuiteta u ovim institucijama jer u gotovo svim susjednim zemljama guvernerima je produžen mandat. Mislim da je za ovu instituciju jako bitno da nema vakuuma. Osim toga, smatram da je prednost što sam upoznat sa radom banke, te poznat u domaćim i međunarodnim finansijskim institucijama… Centralna banka je ostala van politike, nacionalni i politički kriteriji nisu bili prevlađujući i to smatram posebnim kvalitetom.

Da li je u predizbornom, kandidatskom periodu bilo političkih uticaja ili eventualno pritiska OHR-a?

KOZARIĆ: Ne, nije bilo. Članovi Predsjedništva BiH ispunili su svoju obavezu, izvršili konsultacije, kvalitetno pripremili sjednicu i jednoglasno donijeli odluke. Kao što znate, nakon tri mandata viceguverner Ljubiša Vladušić je zamijenjen Radomirom Božićem. Vladušić će imati pravo da još šest mjeseci prima platu u CB BiH, ali nisam uvjeren da će ostati u ovoj instituciji. Takođe, Dragan Kulina je izabran za glavnog internog revizora.

Ovih dana žestoka je polemika o kreditnom aranžmanu sa MMF-om. Da li mislite da su opravdane kritike da će najveći dio novca otići za administraciju i krpljenje budžetskih rupa?

KOZARIĆ: Kredit MMF-a namijenjen je za redovno servisiranje vanjskih obaveza, a sredstva u budžetu koja na taj način budu oslobođena biće upotrijebljena za druge prioritete. U situaciji kad su kreditne linije iz inostranstva prekinute, dobro je da smo osigurali ova sredstva jer bi kraj godine bez novca MMF-a bio težak, mada će sigurno biti težak i bez toga. Biće tako jer imamo preglomaznu administraciju, znatno veću od prosjeka EU. Zahvaljujući sporazumu sa MMF-om zadržali smo i kreditni rejting, što je poruka investitorima da je naša zemlja sposobna da servisira svoje obaveze. Uštede koje su napravile vlasti jednostavno su morale doći na red i bez stendbaj aranžmana. One su bolne, ali treba biti vješt pa zaštititi one sa manjim primanjima, a uzeti onima koji zarađuju više. Makedonija je, na primjer, izdala vrijednosne papire da bi došla do novca, ali je prodala samo 25 posto emisije. Slobodnih sredstava nema i da smo i mi krenuli sličnim putem vjerovatno ne bi bilo investitora koji bi vrijednosne papire kupovali. Jednostavno, nismo imali puno rješenja.

Održano je prvo ročište protiv banaka zbog podizanja kamatnih stopa. U međuvremenu kamate su nešto smanjene, što je protumačeno kao posljedica pritiska javnosti. Da li se slažete s time i mogu li kamate biti niže?

KOZARIĆ: Stendbaj aranžman i ravnoteža koju s njim dobijamo u budžetima pouka je komercijalnim bankama da treba ići ka smanjenju kamata. No, trebaće vremena da se to dogodi u većoj mjeri. Kamatne stope se formiraju slobodno i mi ne možemo narediti bankama da ih snize. Uostalom, banke se ponašaju u skladu sa tržišnim principima. Potrošači treba da budu zaštićeni, ali smatram da medijska kampanja koja se vodi protiv banaka nije dobra. Prije svega, ne treba stvarati famu da su banke kamatari, lihvari… Svako radi za svoj interes. Banke su plasirale u BiH više od 14 milijardi KM sredstava i bile su proteklih godina zamajac razvoja. Naš bankarski sistem je zdrav i potreban ovoj državi i stoga odbacujem paušalne ocjene da banke rade loše.

Izvor Nezavisne novine