DUBROVNIK – Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković danas su u Dubrovniku zvanično potpisali sporazum o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija između dvije države.
Potpisivanje je upriličeno na marginama Samita Inicijative tri mora, a nakon što su u Bosni i Hercegovini u rekordnom roku završene sve potrebne procedure.
Naime, jutros su članovi Predsjedništva BiH, neposredno nakon sjednice Savjeta ministara, usvojili prijedlog ovog strateški važnog sporazuma, čime su data sva neophodna odobrenja da se on i formalno potpiše.
Nakon što su Krišto i Plenković danas stavili svoje potpise, proces se vraća u zakonodavne okvire.
Kako iz Dubrovnika javlja reporterka N1, potpisana verzija dokumenta u odnosu na inicijalnu se razlikuje u tome što je američka kompanija AAFS izbačena iz sporazuma, a sada se samo pominju društva koja su nosioci projekta.
Stručnjaci pojašnjavaju da je to proizvod stava Brisela koji je kazao kako ovaj sporazum mora biti usaglašen s direktivama EU, s obzirom da je Hrvatska članica EU.
Takođe, ono što je bilo problematično i predstavlja presedan za naše pravosuđe jeste činjenica da se u izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji, koje su prošle oba doma Parlamenta FBiH, nalazi kompanija čime je bilo kakva mogućnost konkurencije izbjegnuta, ali zbog Brisela u sporazumu je taj dio izostavljen.
Ovim sporazumom, što je novost u finalnoj verziji, Hrvatska traži da se zakupe terminali na Krku, odnosno obavezuje se BiH prije počekta izgradnje, da po godinama zakupi transport ukapljenog plina, dok će Hrvatska prije početka izgradnje tog dovoda do BiH uraditi studiju opravdanosti projekta, tj. osigurati ekonomsku opravdanost, što ostaje kao neizvjesnost u ovoj novoj verziji sporazuma.
Da bi sporazum postao u potpunosti operativan, moraju ga odobriti i ratifikovati oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i Vlada Republike Hrvatske.
Ukoliko se pravne i političke prepreke uspješno savladaju, izgradnja “Južne interkonekcije” bi, prema planu, trebala biti završena do 2028. godine.
Ovaj projekat povlači za sobom i velike promjene u energetskom sektoru BiH. Predviđeno je da se u roku od sedam godina nakon završetka izgradnje gasovoda izgrade i tri velike gasne elektrane, koje će biti smještene u Kaknju, Mostaru i Tuzli, piše Klix. (Foto HRT printscreen)
