BANJALUKA – Mjesec i po otkad je Agencija za bankarstvo RS omogućila građanima koji su najteže pogođeni ekonomskom krizom da reprogramiraju svoje kredite pokazalo se da stanovništvo nije pretjerano zainteresovano za tu opciju privremenog rasterećenja njihovog kućnog budžeta. 
Koristeći reprogram kredita građani, koji su zbog ekonomske krize ostali bez posla, kojima plata kasni duže od tri mjeseca ili im je drastično smanjena, mogu da produže rok otplate kredita ili da zamrznu plaćanje njegove glavnice do godinu dana. U prvoj varijanti građani bi produženjem roka otplate smanjili iznos mjesečne rate, a u drugoj ne bi morali da vraćaju glavnicu, već samo dospjelu kamatu.
Kao osnovne razloge za slab odziv, pored neinformisanosti o mogućnosti reprogama, bankari smatraju da građani žele da se što prije riješe svoje kreditne obaveze i da ih, bez obzira na teškoće, vrate u predviđenom roku.
Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke iz Banjaluka, potvrdio je da je ova banka dobila mali broj zahtjeva za reprogram kredita. On smatra da građani u odgađanju plaćanja kredita ne vide rješenje svojih problema, već produžetak neizvjesnosti.
“Građani koji su pogođeni krizom ili imaju probleme na poslu, nažalost, ne očekuju da će narednih godina biti bolje i ne žele da produžavaju svoje kreditne obavaze kako ne bi došli u poziciju da njima nastave opterećivati i svoju djecu”, rekao je Bajić.
U Hypo Alpe Adria banci Banjaluka, takođe, kažu da se nisu sreli s velikim brojem zahtjeva za reprogram kredita, a kao glavni razlog za to navode neinformisanost građana.
“Jedan od važnih razloga malog odziva je taj što su klijenti očekivali da za vrijeme trajanja reprograma neće imati nikakvu obavezu prema bankama”, kaže Snježana Čolić, zamjenik voditelja Odjela za poslovanje sa stanovništvom Hypo Alpe Adria banke Banjaluka.
Milan Radović, zamjenik direktora Nove banke iz Banjaluke, navodi da ni ova banka nije zabilježila značajniju zainteresovanost za privremenu odgodu vraćanja kredita ili povećanje perioda njegove otplate.
“Mislim da bi u ovom trenutku pažnja trebalo da bude usmjerena ka firmama čije je poslovanje teže pogođeno krizom, jer sasvim je logično da će građani lako nastaviti da vraćaju rate kredita koje su podigli ukoliko rade u firmama koje uspijevaju dobro poslovati i u kojima su primanja redovna”, rekao je Radović.
U Agenciji za bankarstvo RS kažu da još nije poznato kada bi mogli da donesu odluku o reprogramu kredita za privredu, ali su istakli da trenutno analiziraju kako bi ona uticala na cjelokupan bankarski sistem RS budući da se u slučaju preduzeća radi o mnogo većim iznosima kredita nego kod stanovništva.
Komentarišući slab odziv građana za reprogram kredita Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo RS, ističe da oni znaju da i poslije reprograma moraju servisirati svoje obaveze i da mnogi od njih žele da otplate kredite što je moguće ranije. Ona je istakla da je odluka o reprogramu kredita donesena kako bi se pomoglo onima koji su najsnažnije pogođeni krizom kako teret njihovog kredita ne bi prešao na žirante.
