BERN – Zamislite sljedeću situaciju: nalazite se u lokalnom supermarketu i gledate odjeljak sa zamrznutim mesom.
Uzimate pakovanje govedine, ali umjesto uobičajenih slika svježih proizvoda sa farme ili slogana brenda, etiketa prikazuje surovu sliku izgladnjelog polarnog medveda zarobljenog na komadu otopljenog leda. Pored toga, boldovanim crnim slovima piše: “Konzumacija mesa doprinosi klimatskim promjenama”.
Ovo bi uskoro mogla postati nova realnost u Švajcarskoj, gdje zakonodavci i ekološke organizacije vrše pritisak za radikalan eksperiment označavanja koji odražava pristup dugo korišćen na pakovanjima cigareta.
Baš kao što pušači u mnogim zemljama danas gledaju grafička upozorenja o raku pluća i srčanim oboljenjima, švajcarski potrošači bi uskoro mogli vidjeti slične oštre poruke o klimatskim i ekološkim troškovima konzumacije mesa.
Inicijativa, koja je još u početnoj fazi, više je od smjelog koraka.
To je dio šireg pokreta koji nastoji da unese transparentnost u stvarne posliedice naših prehrambenih navika, posebno konzumacije mesa, koja je naučno povezana sa krčenjem šuma, gubitkom biodiverziteta i značajnim udielom u globalnim emisijama gasova staklene bašte. Međutim, pitanje ostaje: da li bi takvo označavanje zaista promijenilo način na koji ljudi jedu?
Više od upozorenja
Švajcarski prijedlog inspirisan je rastućim korpusom naučne literature. Prema izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz 2023. godine, stočarstvo je odgovorno za oko 14,5 odsto ukupnih ljudskih emisija gasova staklene bašte širom svijeta.
Emisije metana od stoke i promjene u korišćenju zemljišta – poput krčenja šuma za ispašu ili uzgoj stočne hrane, među glavnim su krivcima. Švajcarska, poznata po svojim progresivnim klimatskim politikama, već je preduzela mjere za smanjenje emisija u različitim sektorima.
Međutim, poljoprivreda ostaje osjetljivo pitanje, sa relativno visokom potrošnjom mjesa po glavi stanovnika. Ekolozi tvrde da će se stvarni napredak postići tek kada potrošači budu bolje informisani o skrivenim ekološkim troškovima svojih svakodnevnih izbora.
“Ljudi ne vide emisije kada jedu odrezak”, kažu mnogi naučnici. “Ove etikete će služiti kao vizuelni i psihološki podsjetnik, poput upozorenja na paketima cigareta. Nije riječ o izazivanju krivice, već o podizanju svijesti”
Cilj da se izazove reakcija
Ako se primjene, ove etikete će se značajno razlikovati od postojećih standarda za označavanje hrane. Umesto pružanja diskretnih ili numeričkih podataka, poput ugljen dioksida u gramima, one će uključivati upečatljive, emotivno nabijene slike i slogane, osmišljene da natjeraju potrošače da preispitaju svoju kupovinu.
Neki od mogućih dizajna uključuju:
• Topljenje glečera sa natpisom “Ovo meso doprinosi gubitku naših glečera”.
• Spaljene ili ogoljene šume, referenca na krčenje Amazona zbog ispaše stoke.
• Životinje koje pate u skučenim prostorima, da bi se naglasila etička pitanja oko industrijske stočarske proizvodnje.
• Ideja dolazi direktno iz strategija kontrole pušenja, koje su se, kako je pokazalo desetine godina istraživanja, pokazale efikasnim u smanjenju stope pušenja. U zemljama poput Australije, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva, grafička upozorenja na paklicama cigareta dovela su do značajnog smanjenja potrošnje, posebno među mlađim starosnim grupama.
• Ekološke organizacije se nadaju da isti psihološki mehanizmi – strah, gađenje i kognitivna disonanca, mogu doprinijeti i promjeni prehrambenih navika.
• Reakcija javnosti
• Kao što se moglo očekivati, ne slažu se baš svi sa ovim. Švajcarski proizvođači mesa su opisali ideju kao “manipulativnu” i “nepravednu”, tvrdeći da negativno percepcira čitavu industriju koja uključuje male, održive proizvođače, kao i industrijske pogone. Švajcarska poljoprivredna unija je čak izdala izjavu koja kaže: “Ovaj pristup diskredituje tradicionalni i kulturno značajan proizvod. Obrazovanje, a ne strah, mora biti put napred”.
• Međutim, nedavna anketa švajcarske nevladine organizacije za zaštitu životne sredine “Klimaverdacht” pokazala je da 58 odsto ispitanika podržava transparentnije označavanje hrane sa visokim emisijama, iako je samo 33 odsto podržalo grafička upozorenja slična onima na paklicama cigareta. Podrška je bila veća među mlađima i stanovnicima gradova.
• Može li podizanje svijesti da promijeni ponašanje?
• Nema garancije da će ove etikete same po sebi dovesti do značajnih promjena u ishrani. Stručnjaci napominju da, iako je podizanje svijesti kritičan prvi korak, promjena dubokoukorienjenih navika, posebno onih povezanih sa kulturom, identitetom i uživanjem, predstavlja mnogo veći izazov. Ističu da takva inicijativa mora biti dio šire strategije ako želimo da postigne pun efekat: kampanja podizanja javne svesti, subvencije za biljne namirnice i olakšavanje pristupa održivim opcijama.
• Ipak, mali podsticaji se mogu s vremenom akumulirati. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Food 2022. godine otkrilo je da su etikete sa informacijama o klimatskom uticaju na menijima smanjile porudžbine mesa i do 25 odsto u kontrolisanim uslovima. Autori studije tvrde da, iako nisu sveobuhvatno rješenje, takve intervencije igraju važnu ulogu u promjeni društvenih normi, navodi Euronews. (Foto Pixnio)
