LONDON – Suočeni sa finansijskim cunamijem, koji će biti daleko bolniji nego finansijska kriza 2008. godine, lideri svjetski najjačih ekonomija krenuli su sa usvajanjem robusnih paketa pomoći privredi kao fiskalni odgovor i način da se zaštite kompanije od udara pandemije virusa korona.

Ono što se moglo vidjeti prethodnih dana jeste da reakciji nacionalnih vlada uglavnom nedostaje ona panevropska sinhronizacija kao što je to bilo tokom finansijske krize 2008. godine.

Neke od zemalja u svijetu odlučile su da stanovništvu direktno da finansijsku pomoć, poput Hong Konga koji planira da svakom građaninu da po 10.000 honkonških dolara. Pa, ipak, u Evropi svega nekolicina ekonomista smatra da je ovo vrijeme za davanje nekih većih finansijskih stimulusa stanovništvu, jer zemlje EU su u karantinu, milioni ljudi su zatvoreni u kućama i ljudi ne mogu izlaziti vani i trošiti novac. Ovo su samo neke od mjera koje su usvojile najveće svjetske ekonomije:

NJEMAČKA

Njemačka je donijela paket mjera s ciljem zaštite radnika i poslova širem zemlje. Ugledni The Economist ovakav paket naziva najkompletnijim u Evropi i sastoji se od nekoliko dijelova.

Naime, njemačka vlada je odlučila da usvoji paket mera pomoći privredi i za spasavanje radnih mjesta, koji predviđa novo zaduživanje u visini od oko 156 milijardi evra.

Takođe, Njemačka će izdvojiti 50 milijardi evra da spriječi propast malih poslodavaca. Osnova je jednokratna isplata do 9.000 evra za naredna tri mjeseca ako firma ima do pet zaposlenih, odnosno do 15.000 evra ko ima do 10 zaposlenih. Oni koji uzmu taj novac neće morati da vrate. Ideja je da se pomognu oni koje bi kolaps ekonomije prve mogao da pokosi – mali restorani, kafići, frizerski saloni, taksisti, poljoprivrednici, slobodni umjetnici.

Takođe, njemačke vlasti su donijele odluku da rentijeri neće moći dati otkaz stanarima koji kasne sa kirijom zbog novonastale situacije.

Osim toga za veće firme su predviđeni praktično neograničeni krediti preko državnog Kreditnog instituta za obnovu za koje država garantuje sa 600 milijardi evra. Vlada je obećala da će važne kompanije poput Lufthanse spasiti od bankrota makar ih nacionalizovala ne bi li ih onda, kad kriza prođe, ponovo privatizovala.

SAD

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je krajem prošle sedmice paket ekonomske pomoći u borbi protiv virusa korona.

Zastupnički dom usvojio je istorijski paket pomoći koji bi trebao omogućiti američkoj ekonomiji da izbjegne trajnu recesiju pod uticajem pandemije .

Američki predsjednik Donald Tramp podržava taj paket, najveći ikada usvojen u Sjedinjenim Državama, kojim će se mobilisati sredstva od čak 2000 milijardi dolara. Nakon Trampovog potpisa, samo nekoliko sati nakon usvajanja u Kongresu, paket pomoći je stupio na snagu.

Paketom ekonomske pomoći predviđen je fond od 500 milijardi dolara za ugroženu industriju i slična suma novca od koje će američkim domaćinstvima direktno biti uplaćeno do 3.000 dolara. Prijedlog uključuje i 350 milijardi dolara za kredite malim privrednicima, kao i 250 milijardi dolara za pomoć nezaposlenima.

Planirano je izdvajanje u iznosu od 100 milijardi dolara za bolnice i zdravstvene sisteme.Takođe, usvojeni zakon predviđa i 58 milijardi dolara avio sektoru putem zajmova i grantova. Uz sve to, izdvojeno i 17 milijardi dolara kako bi se pomoglo kompanijama koje su od suštinskog značaja za nacionalnu bezbjednost zemlje.

FRANCUSKA

Francuski predsjednik Emanuel Makron je obećao neograničenu budžetsku podršku kompanijama i radnicima čije je poslovanje ugroženo pandemijom virusa korona. Kako je pojasnio Bruno Le Mer, ministar finansija, za tu svrhu će odvojiti 45 milijardi evra. Le Mer je dodao da francuska “municija” spasa francuske privrede podrazumijeva i državne obveznice od 300 milijardi evra namijenjene za bankarske zajmove privrednicima, ali i 1000 milijardi evra garancija od strane evropskih institucija.

Ostale mjere podrazumijevaju eventualni spas kompanija državnim dionicama, poput Air France, ali i neke druge mjere, poput socijalnih davanja ali i plaćanja bolovanja za roditelje koji nisu bolesni, ali ne mogu ići na posao jer su škole i vrtići zatvoreni. Takođe, Le Mer je objavio i da Francuska uspostavlja fond solidarnosti kako bi ta pomoć bila što veća.

VELIKA BRITANIJA

O mjerama spasa britanske ekonomije odlučuje manja grupa ministara- premijer, kancelar, ministar spoljnih poslova, ministar zdravlja i generalni sekretar vlade, Oni su ti koji će nadgledati paket pomoći.

Kako je prvobitno saopšteno, direktna fiskalna pomoć iznosi negdje oko 39 miliajrdi funti, ali se očekuje da će iznositi i do 50 milijardi funti.

London je obećao da će prema šemi pomoći platiti 80% plate radnicima iz onih sektora koji ne mogu raditi zbog pandemije.

Velikim kompanijama je ponuđen neograničen paket zajmova, kao i direktnih pozajmica od Banke Engleske. Takođe, planiraju i jednogodišnje oslobađanje poreza na nekrentine za kompanije koje su iz sektora pogođenih krizom. Grantovi će biti dostupni i manjim kompanijama.

ITALIJA

Zemlja koja je najviše pogođena virusom je svakako Italija. Italijanski premijer Đuzepe Konte odobrio je novi paket mjera kao pomoć najgore pogođenima virusom korona, uključujući dodjelu vaučera za kupovinu i pakete hrane.

Konte je na konferenciji za novinare rekao da će 4,3 milijarde evra biti odmah na raspolaganju gradonačelnicima da bi izašli u susret potrebama građana, dok će još 400 miliona biti obezbijeđeno u okviru posebnog fonda “za lica koja nemaju dovoljno novca da kupe hranu”.

Italija je početkom mjeseca odobrila stimulativni paket u vrijednosti od 25 milijardi evra i obećala još jedan, najmanje istog obima, u aprilu. (FINANCIAL TIMES, Swot)