ZAGREB – Finansijski inspektorat kaznio je Zagrebačku banku s 33 miliona kuna, jer je nadzorom Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđeno da od 1. januara 2017. do 8. novembra 2019. nije ispunila sve obveze iz Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, saopštio je HNB jutros.

HNB je nadzorom utvrdio ukupno 11 prekršaja vezanih uz kršenje Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, i to u procjeni rizika pojedinoga poslovnog odnosa, identifikovanjju i praćenju sumnjivih, složenih i neobičnih transakcija, prijavi sumnjivih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca, provođenju mjera pojačane dubinske analize stranaka te u sistemu unutrašnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma, kaže se u saopštenju.

Prekršaje koje je HNB utvrdio Zagrebačka banka počinila je od 1. januara 2017. do 8. novembra 2019., a centralna banka u saopštenju iznosi da se to odnosi na više propusta Zagrebačke banke – nije provela mjere pojačane dubinske analize stranke za 72 klijenta; nije analizirala pozadinu i svrhu 1.126 transakcija koje su identifikovane kao složene i neobične, a nisu imale očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu; nije se za 2.028 transakcija stranaka koristila listama indikatora kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili finansiranje terorizma; nije Uredu za sprječavanje pranja novca prijavila 1.122 sumnjive transakcije te nije uspostavila djelotvoran sistem unutrašnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma.

“Broj, vrsta i trajanje utvrđenih nezakonitosti ukazali su na strukturne nedostatke u provođenju propisanih mjera, radnji i postupaka sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Takvo postupanje posebno je neprihvatljivo uzme li se u obzir pozicija koju Zagrebačka banka u finansijskom sistemu Republike Hrvatske ima kao najveća kreditna institucija”, kažu u HNB-u.

Najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj
Odluka Finansijskog inspektorata donesena je i postala pravomoćna 30. oktobra.

“Ovo je novčana kazna dosad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma, nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija”, ističu iz HNB-a.

Dodaje se da je HNB kao nadzorno tijelo i ovlašteni tužitelj, udovoljavajući obavezi iz Prekršajnog zakona, obavijestila Zagrebačku banku o njenom pravu na mogućnost sporazumijevanja, što je Zagrebačka banka i iskoristila, te priznala krivicu i pristala na izrečenu novčanu kaznu.

Izrečena visina novčane kazne razmjerna je, kako kažu u HNB-u, utvrđenom broju i težini počinjenih prekršaja.

HNB navodi i da je Zagrebačka banka nakon završenog nadzora HNB-a provela reorganizaciju poslovanja i povećala svoje kapacitete za utvrđivanje i sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma te je pristupila provedbi nadzornih mjera na temelju rješenja HNB-a.

Pritom je, kako se navodi, “Zagrebačka banka iskazala primjeren stepen spremnosti da otkloni utvrđene slabosti unutar sistema sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma” . Između ostalog, obavezala se provesti 75 mjera kako bi povećala djelotvornost i učinkovitost svog sistema sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

U međuvremenu je Zagrebačka banka d.d. obavijestila HNB da je provela sve mjere na koje se obavezala.

Sve je počelo kad je predsjednik Uprave podnio ostavku
Inače, sumnje da Zagrebačka banka nije poštovala zakonske odredbe o sprečavanju pranja novca pojavile su se početkom ove godine, nakon što je 20. januara bivši predsjednik Uprave te banke Miljenko Živaljić podnio ostavku. Iako je u objavi Banke o tome bilo navedeno da je podnosi zbog ličnih razloga, u medijima se pisalo kako je najveća hrvatska banka pod sumnjom da je većem broju svojih klijenata omogućila pranje novca.

Mjesec dana nakon Živaljića, 24. februara ostavku su dala još dva bivša člana Uprave Zagrebačke banke – Eugen Paić Karega i Nikolaus Maximilian Linarić.

Zagrebačka banka najveća je banka u Hrvatskoj s ukupnom imovinom u vrijednosti od 124,9 milijarda kuna i udjelom na tržištu od 27,8 posto. (Hina, index.hr)