BERLIN/PARIZ – Njemačka i Francuska, dvije vodeće ekonomije u bloku čija je zvanična valuta evro, izašle su iz recesije nakon što su i u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježile blagi rast bruto društvenog proizvoda (BDP) od 0,3 odsto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Ovo je najjači dokaz do sada da se globalna privreda oporavlja od najteže recesije od Drugog svjetskog rata, kojeg mnogi ekonomisti ocjenjuju prekretnicom ka oporavku svjetske ekonomije. Rast je iznenađujući, jer su ekonomisti bili uvjereni da će obje ekonomije nastaviti da bilježe negativni trend. Njemačkoj je prognoziran pad od 0,3 odsto, a Francuskoj 0,2 odsto.

Njemačka privreda porasla je u drugom kvartalu prvi put poslije prvog tromjesečja 2008. godine. Prema podacima Savezne statističke kancelarije, njemački BDP je u drugom kvartalu 2009. porastao za 0,3 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca. To znači da je recesija, koja je u Njemačkoj tehnički počela u drugom kvartalu 2008. godine, završena, mada je privreda zemlje i dalje slaba zbog svjetske krize koja sputava inostranu potražnju za njemačkim proizvodima. Bez obzira na rast u posljednjem ovogodišnjem kvartalu u Njemačkoj prognoziraju da će najveća evropska privreda oštro opasti u zbiru za cijelu godinu.

Jednak rast imala je i francuska privreda čime je tehnički izašla iz recesije poslije četiri uzastopna tromjesečja pada. Za rast u drugom tromjesečju zaslužan je izvoz, uglavnom industrijske robe. Francuska je od aprila do juna izvezla više nego što je kupila, a izvoz je bio veći za jedan procenat, nasuprot padu od 7,1 odsto u prvom tromjesečju.

Kristin Lagard, ministar finansija Francuske, pozdravila je veoma ohrabrujući rast i dodala da je stimulativni plan Vlade za automobilsku industriju pomogao Francuskoj da ublaži uticaj svjetske ekonomske krize.

"Ipak, rast je suviše mali zbog čega će tržište rada ostati napeto u predstojećim kvartalima", rekla je ona.

U prvom kvartalu ove godine francuska ekonomija je opala za 1,2 odsto, a državna statistička agencija Insee, predvidjela je pad BDP-a za cijelu 2009. godinu od 2,4 procenta.

Analitičari kažu da se s obzirom na oporavak dvije najveće ekonomije evrozone popravlja slika u cijeloj Evropi i da nije prehrabro proglasiti kraj recesije u tom bloku zemalja. Upozoravaju, međutim, da će za potpuni oporavak biti potrebno preokrenuti negativan trend u zapošljavanju. Trenutni rast nezaposlenosti govori da bi oporavak mogao biti spor.

"Zbog nezaposlenosti nije isključeno da će, uprkos oporavku, u narednoj godini posljedice krize na privredu prouzrokovati nove minuse, ali najgore je iza nas", kažu analitičari.

Bez obzira na rast u Njemačkoj i Francuskoj, BDP evrozone je u drugom kvartalu ove godine pao za 0,1 odsto u odnosu na tromjesečje ranije, dok je u cijeloj Evropskoj uniji pad iznosio 0,3 odsto. Da se situacija drastično popravlja pokazuju podaci da je pad BDP-a evrozone u prvom kvartalu ove godine u odnosu na posljednji prošlogodišnji iznosio 2,5 odsto, a EU 2,4 procenta. Najveći rast privrede u drugom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni imala je Slovačka (2,2 odsto), te Njemačka, Francuska, Grčka i Portugal (0,3 odsto). Njihov učinak padom su poništile baltičke zemlje Litvanija (12,3 odsto), Estonija (3,7 odsto) i Letonija (1,6 odsto), te Mađarska (2,1 odsto) i Rumunija (1,2 odsto).

Pad na nivou evrozone i EU nije zabrinuo analitičare, koji vide sve više znakova da završava najgore razdoblje globalne finansijske i ekonomske krize, koja je započela 2007. godine slomom na američkom tržištu nekretnina.

"Recesija je završila, ne samo u Njemačkoj i Francuskoj. U svijetu popušta šok uzrokovan propašću Lehman Brothersa prošle jeseni i kompanije ponovo investiraju", kaže Jerg Kremer iz njemačke Commerzbank.

Postoje, međutim, i umjerenije ocjene najnovijih statističkih podataka, a dobar dio eksperata, zabrinutih za velike budžetske deficite nastale zbog ogromnih podsticaja ekonomiji, poziva na oprez.

"Glavni rizik za Njemačku je oštar rast nezaposlenosti. Ako kompanije odluče da krenu s otpuštanjem radnika u jesen umjesto da skraćuju njihovo radno vrijeme, to će imati negativni učinak na plate i pogoditi potrošnju", kaže Kristijan Dreger iz DIW ekonomskog instituta.

Osim toga, banke u mnogim zemljama su i dalje u slabom stanju i zavisne od državne pomoći, što otežava kreditiranje privrede.

"Pitanje je koliko će to trajati. Još nisu riješeni brojni problemi. Poseban problem je bankarski sektor koji je još zavisan od državne pomoći. Sve dok ne vidimo snažne kapitalne osnove banaka, ne možemo pretpostaviti da je kriza gotova", smatra Jens-Oliver Niklaš, analitičar u njemačkoj banci LBBW.

Izvor Agencije