BANJALUKA – Nova banka a.d. Banjaluka primijeniće preporuku Agencije za bankarstvo RS koja kaže da prilikom odobravanja kredita banka žiranta upozna s ukupnom zaduženošću glavnog dužnika, ali uz njegovu saglasnost. Ukoliko dužnik odbije da banka da tu informaciju žirantu, on može odustati od žiriranja, kaže direktor Nove banke, Milan Radović.

– Kada je u pitanju postupak prinudne naplate, imamo oko 90 slučajeva da jemac plaća kredit umjesto glavnog dužnika. To je mali procenat uzmijaući u obzir da imamo preko 29.000 kreditnih partija – kaže Radović. On smatra da nije moguće sprovesti u djelo inicijativu o ukidanju žiranata. Zakon o mjenici je jasan, jemstvo-banka jeste interna politika banke, a, osim toga, ističe Radović, žiriranje je na dobrovoljnoj osnovi.

– U ponudi banaka već postoje krediti bez žiranata, samo je pitanje ko može zadovoljiti uslove za odobravanje takvog kredita. Najviše se traži žirant kod zamjenskih kredita, a to su krediti kojima se jednim kreditom obuhvate sve obaveze klijenta i dobije se jedna mjesečna rata. To su u principu klijenti koji su malo lošije klasifikovani kod drugih banaka, ali s novom ratom mogu doći u poziciju da to lakše otplaćuju i da budu u kvalitetnoj kategoriji. Mi preporučujemo klijentima da neko iz uže porodice ili dobar prijatelj bude žirant. Pravno tumačenje jeste da je žirant poklon, ili usluga koju neko nekom vraća – objašnjava Radović.

On dodaje da bi se u slučaju ukidanja žiranata na stambene kredite moralo uzimati učešće u novcu, odnos hipoteke i kredita trebalo bi da bude 1:2, a ljudi bi teže rješavali stambeno pitanje.

– Treba razdvojiti klasične hipotekarne kredite od kredita koji služe za rješavanje stambenih potreba. Mi nemamo klasične hipotekarne kredite, jer nemamo tržište hartija od vrijednosti koje se emituju na osnovu tih hipoteka. S druge strane, promet nekretnina je ograničen, jer je ograničena kupovna moć. Kod nas je otežan promet privatnih kuća, jer su teško utržive. To je na Zapadu prouzrokovalo slom tržišta jer su dijeljeni krediti za kupovnu stambenih objekata koji su u jednoj fazi obezvrijeđeni tako da ni glavnica nije pokrivena vrijednošću hipoteke. Ne podržavam čiste hipotekarne kredite, jer smatram da bi to dovelo do destabilizacije tržišta – kaže Radović.

On pretpostavlja da većina žiranata koji vraćaju tuđe kredite plaća ih mikrokreditnim organizacijama.

– Politika odobravanja kredita u mikrokreditnim organizacijama dugačija je nego u bankama. Banke mnogo više vode računa, jer se kod kreditora obavezuju na određena pravila po kojima će plasirati. Recimo, za kreditnu liniju IFC postoje uslovi kojih se banka mora pridržavati tokom trajanja kreditne linije. Jedan od uslova jeste da učešće kredita koji kasne preko 90 dana ne treba da pređe preko sedam odsto. Zbog toga selektivnije odobravamo kredite i tražimo kvalitetnije obezbjeđenje kako bismo održali tu kreditnu liniju. MKO, osim toga, nemaju štednju građana koju moraju štititi. Zbog toga je veća odgovornost banaka u plasiranju i naplati kredita, a kamata na kredite je manja, jer se kreditni rizik smanjuje hipotekom, sudužništvom i na druge načine. MKO kredite odobravaju na labavijoj osnovi, ali uz veće kamatne stope, čime kompenziraju rizik plasmana – kaže Radović. On dodaje da su najčešće korisnici kredita MKO bili vlasnici radnji. Kada su došli veliki trgovački centri, mnoge male radnje su zatvorene i problemi u vraćanju kredita su eskalirali.

    Krediti za rješavanje stambenog pitanja

    Nova banka u svojoj ponudi ima kredite za rješavanje stambenog pitanja, pa klijent umjesto mjesečne kirije plaća ratu kredita. Ako je nosilac kredita, na primjer, supruga, suprug može biti sudužnik ili žirant. Ukoliko kreditna sposobnost nije baš zadovoljavajuća u tom momentu, neko iz uže porodice može biti žirant i ta praksa se pokazala kao dobra. Osim toga, za klijente koji primaju platu preko Nove banke odobravamo prekoračenje po tekućem računu bez žiranata u visini dvije plate. Nudimo i nenamjenske kredite bez žiranata do 15.000 ili 20.0000 KM s kamatnom stopom od oko devet odsto, kaže Milan Radović.

Izvor Fokus