Zemljama zapadnog Balkana hitno je potreban brži privredni rast, a ukoliko on bude ostao u trenutnim okvirima, a evropske ekonomije nastave da rastu tempom uz posljednjih deset godina, biće im potrebno i do 200 godina da dostignu prosječni standard stanovnika Evropske unije, istaknuto je na ovogodišnjem Samitu ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja regiona u Bečićima.

Magazin NIN, najtiražniji i najuticajniji nedeljnik u Srbiji je organizator Samita u Bečićima, a Udruženje ekonomista SWOT je i ove godine institucionalni partner pomenutog događaja za Bosnu i Hercegovinu i u tom svojstvu učestvuje u organizaciji i promociji ovog Samita.

Kako je ocjenjeno na skupu, brzina sustizanja ogromnog zaostatka  zavisi od toga u kojoj su mjeri zapadnobalkanske zemlje spremne da otklone barijere za razvoj privatnog sektora. Modele, mjere i perspektive za oživljavanje regionalnih ekonomija prezentovali su u crnogorskom ljetovalištu Bečići predstavnici vlada, institucija, akademske zajednice i ekonomski stručnjaci.

Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović predstavio je na panelu posvećenom fiskalnoj konsolidaciji i privrednom rastu analizu privrednih kretanja od 2008. kada je kao posljedica sloma američke investicione banke Leman bradera izbila svjetska ekonomska kriza.

– Zemljama zapadnog Balkana biće potrebno i do 200 godina da bi dostigle prosjek EU. Ekonomski rast na zapadnom Balkanu je prošle godine usporen, a tome su doprinijeli smanjenje investicija i politička nestabilnost. Zajedničko za sve zemlje regiona je da su nespremne dočekale svetsku ekonomsku krizu 2008. godine. Sve zemlje zapadnog Balkana su četiri-pet godina, a neke i duže, lutale u definisanju ekonomske politike, izbegavajući primenu mera štednje. Tek od 2014. sve zemlje zapadnog Balkana primenjuju model fiskalne konsolidacije zasnovan na štednji koji je doveo do uravnoteženja i stabilizacije makroekonomskih agregata – istakao je Vlahović.

On je dodao da je pred zemljama regiona još mnogo posla na planu realizacije strukturnih reformi.

– Pod njima podrazumevam restrukturiranje velikih javnih preduzeća i unapređenje poslovnog ambijenta kako bi počeli da vodimo računa o kvalitetu investicija koje dolaze sa strane, ali i podstakli domaće investicije jer se nijedna zemlja nije razvila bazirajući se isključivo na stranim investicijama. Kasniji oporavak i današnje niže stope rasta u zemljama regiona najvećim delom su posledica izgubljenih godina u reagovanju na globalnu krizu. Rast koji danas imamo na zapadnom Balkanu je više posledica dobre konjunkture u evrozoni, pošto su zemlje regiona dominantno okrenute ka zemljama EU i evropske monetarne unije i kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmena i investicioni tok, nego što je rezultat naših internih mera – ističe Vlahović.

Ministar finansija RS Zoran Tegeltija rekao je da Vlada RS u ovoj godini ima dovoljno novca, ali da nisu posezali za podizanjem nameta ni u godinama duboke krize.

– Posljednjih deset godina nije povećana nijedna poreska stopa, niti je uveden ijedan poreski namet koji bi služio da nadomjesti gubitak prihoda. RS je 2017. završila sa suficitom, a u posljednje tri-četiri godine nemamo zaduženja ni za tekuću potrošnju. To nam je omogućilo da iz budžetskih prohoda imamo kapitalna ulaganja i da novac koji smo dobili iz klirinškog duga Rusije usmjerimo u kapitalna ulaganja. RS ima rast BDP-a 16 kvartala zaredom, dok je javni dug zaključno sa 30. aprilom bio ispod 40 odsto BDP-a – rekao je Tegeltija.

On se saglasio sa Vlahovićevom ocjenom da treba reformisati javna preduzeća.

– To je najosjetljivija tačka u RS. Javna preduzeća bi trebala da budu uspješnija i da više doprinesu privrednom rastu. Neophodan je bolji rad njihovog menadžmenta koji bi rezultirao značajnim smanjenjem rashoda i povećanjem prihoda. Pored toga, privatni sektor mora da povuče privatni rast – kazao je Tegeltija i dodao da je gorući problem RS nedostatak radne snage koju je moguće zadržati rastom neto plate, ali uz uslov da bruto plata ostane na dostignutom nivou kroz smanjenje opterećenja na rad.

Ministar finansija FBiH Jelka Milićević rekla je da je za tri godine u tom entitetu broj zaposlenih porastao za 38.135, a prosječna plata za 6,6 odsto.

– Problem je što nismo razvili mehanizme da štednju pretvorimo u investicije i što nismo razvili mehanizme da zaustavimo povećan odlazak mladih – kazala je Milićević.

Ministar finansija Crne Gore Darko Radunović rekao je da je region posljednjih godina imao privredni rast koji je bio skroman, ali se ipak odrazio na standard stanovnika.

– Fiskalna konsolidacija je neka vrsta zanata, ali nje nema bez podrške politike – kazao je Radunović.

Zajednička ocjena je da je situacija danas ipak bolja neko što je bila u godinama oivičenim globalnom ekonomskom krizom, ali da vlasti država regiona moraju mnogo raditi kako bi ekonomija imala veće stope privrednog rasta.

Milan Ćulibrk, glavni i odgovorni urednik beogradskog nedeljnika “Nin”, koji je sedmu godinu uspješno organizovao ovaj skup, rekao je da je ovogodišnji samit imao posebnu specifičnost i težinu jer su ljudi koji donose ključne odluke u svojim državama imali priliku za analizu onoga što je učinjeno za deset godina od trenutka kada je gotovo čitav svijet upao u recesiju poslije sloma Leman bradersa.

– Ovo je bila idealna prilika da ključni ljudi iz sfere finansija i monetarne politike u regionu razmene iskustva, a potom i moguće predloge i rešenja. Ekonomije u regionu imaju značajno sporiji rast nego što je prosjek u svijetu. Podatak da će nam biti potrebno 200 godina da stignemo prosek EU je veoma deprimirajući i svi su konstatovali da je neophodno ubrzati rast u zemljama regiona, ali je to nemoguće bez javnih i privatnih investicija i zbog toga je neophodno stvoriti povoljniji poslovni ambijent posebno za privatne investicije. BiH i Srbija su u tom pogledu u najvećem problemu s obzirom na to da imaju najmanji udeo investicija od nekih 18 odsto BDP-a. Konstatovano je između ostalog da se polako bliži period niskih kamatnih stopa i da će one sigurno rasti što će predstavljati izazov za države s obzirom na potrebu da se putem zaduživanja finansira javni dug, ali i za građane i privredu s obzirom na to da će usled povećanja kamatnih stopa na svetskom tržištu doći i do rasta kamata u svim zemljama regiona – istakao je Ćulibrk.

Govoreći o zaključcima koji se tiču bankarskog sektora, on je istakao da u Crnoj Gori postoji potreba da bude ojačan kapital banaka, te da su u skoro svim zemljama regiona banke u prošloj godini ostvarile rekordni profit uprkos rekordno niskim kamatnim stopama što znači da im prihodi rastu po drugim osnovama.

Čelnico poreskih uprava regiona ukazali su na potrebnu bolje regionalne saradnje, a na tome su posebno insistirali predstavnici BiH, naglašavajući da se bez tog teško može riješiti problem transfernih cijena.

– U tome prednjače strane kompanije jer one mogu da se igraju sa transfernim cenama s obzirom na to da dobar deo proizvoda izvoze u matične zemlje. Sa druge strane ukazano je na veliki problem sive ekonomije i na potrebu da takođe na regionalnom nivou bude pojačana saradnja i usklađena poreska i akcizna opterećenja. To se posebno odnosi na akcizne proizvode jer je od oočetka ove godine primetno jačanje šverca i crnog tržišta, pre svega u BiH i Crnoj Gori, zbog rasta akciza. Neumereni rast poreskih opterećenja stvoriće dodatni motiv švercerima da dio prometa prebace u nelegalne kanale što državu može da ostavi bez dodatnih prihoda i da stvori potrebu da se dodatno zadužuje. To ne bi bilo dobro i mnogo bolje je povećati obuhvat sive ekonomije i zbog toga treba voditi računa o nivou poreskog opterećenja – rekao je Ćulibrk.

Udruženje ekonomista RS – SWOT je i ove godine bilo oficijelni partner Samita u Bečićima.

– Sam naziv samita govori o tome da okuplja najviše zvaničnike financijskih vlasti u zemljama regiona. Svi učesnici Samita su naglasili važnost razmjene iskustava i dogovaranja zajedničkih akcija. Samo na taj način je moguće doći do boljeg rezultata, a to se posebno odnosi na koordinaciju i usaglašavanje rada poreskih uprava. Njihova kontinuirana saradnja postoji već nekoliko godina i ovaj skup je mjesto gdje se zajedničke aktivnosti konkretno dogovaraju i usaglašavaju – rekao je izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT Saša Grabovac.

Iako postoje veliki pomaci u odnosu na period od prije deset godina, Grabovac podsjeća da je svima jasno da su bazni indeksi koji pokazuju privrednu aktivnost bili veoma niski.

– Zbog toga smo uprkos solidnim stopama rasta u većini zemalja regiona i dalje daleko od koveregencije BDP-a ne samo razvijenih zemalja nego i manje razvijenih. Nadamo se da prognoze da će nam biti potrebno 200 godina da dostignemo zemlje EU neće biti ostvarene i zbog toga je potreba za još većim privrednim rastom neupitna i zbog toga sve zemlje regiona moraju raditi na poboljšanju poslovne klime i povećanju investicija da bi proces približavanja standardu razvijenih zemalja bio puno brži – rekao je Grabovac.

Broj učesnika panela koji su održani pokazao je veliko interesovanje privrede i skup je ocijenjen veoma uspješnim. Bio je to i jedan od razloga zbog kojih će Udruženje ekonomista RS – SWOT i sljedeće godine biti oficijelni partner i dati doprinos da on ostane na zavidnom nivou.