Novi informacioni sistem koji je uvela Poreska uprava RS, glavni je “krivac” za snažan rast prihoda od direktnih poreza u RS. Kako kaže Zora Vidović direktor Poreske uprave RS, sada se opomene za neplaćanje poreza izdaju automatski što znači da više ne postoji mogućnost gomilanja obaveza, a samim tim i kasniji problem u naplati. Međutim, Vidovićeva kaže da će automatizacija posla dovesti i do oslobađanja dijela radne snage koja će biti usmjerena na pružanje usluga poreskim obveznicima, edukaciji mladih, ali i na promovisanju značaja plaćanja poreza.

SWOT: Koliki su prihodi Poreske uprave RS i kako se objašnjava njihov značajan rast?

VIDOVIĆ:  U toku 2016. godine na račun javnih prihoda Republike Srpske ukupno je uplaćeno dvije milijarde i 164 miliona KM, te dodatnih 11,7 miliona KM po osnovu doprinosa za Fond solidarnosti. Važno je naglasiti da prikupljeni prihodi fondova socijalnog osiguranja u 2016. godine iznose ukupno oko 1, 38 milijardi maraka .  Trend rasta naplate javnih prihoda nastavljen je i u 2017. godini, pa je u prva četiri mjeseca Poreska uprava RS na račun javnih prihoda RS prikupila ukupno 775 miliona KM, što je za 71,1 milion maraka više nego u istom periodu prošle godine, uz snažan rast prihoda od direktnih poreza, doprinosa, te ostalih javnih prihoda. Dakle, Poreska uprava RS je zadržala pozitivan trend u naplati javnih prihoda, a što možemo pripisati svakodnevnim aktivnostima koje Poreska uprava preduzima u okviru svoje nadležnosti, a koje su usmjerene, prije svega, na terenske kontrole i redovnu naplatu. Ovo iz razloga, što se blagovremenim preduzimanjem odgovarajućih aktivnosti od strane Poreske uprave, onemogućava formiranje duga koji je u kasnijim fazama postupka teže naplativ.

SWOT: Šta je sve urađeno da se olakša naplata i kontrola plaćanja poreza?

VIDOVIĆ:  Prije svega, kroz implementaciju novog Integrisanog informacionog sistema omogućeno nam je automatsko izdavanje opomena, kao i izrada rješenja prinudne naplate, što je imalo pozitivan efekat na naplatu javnih prihoda koji su u nadležnosti PURS. Implementacija novog informacionog sistema nam je u velikom dijelu omogućila da određeni dio internih procesa automatizujemo i na taj način preusmjerimo zaposlene na one poslove koji daju značajnije rezultate. Sistem sad ne dozvoljava da se gomilaju dugovanja poreskog obveznika jer sad oni konstantno dobijaju obaveštenja tako da će u ovoj godini biti vrlo mali broj onih koji će nagomilati dugove, koje je onda kasnije teško naplatiti. Međutim, imamo i problema. Najveći problem nam je zdravstvo u kome imamo više od 300 miliona KM duga.

SWOT: Da li se radi na rešavanju tog problema?

VIDOVIĆ: U Vladi RS se radi na rješavanju tog problema, a da li će biti donesen neki specijalni zakon ili nešto drugo ja u ovom trenutku ne znam. Mi kada smo napravili presjek stanja, vidjeli smo da samo zdravstvo duguje 100 miliona KM Fondu PIO. Ovdje moram istaći da se stvari ne trebaju generalizovati, jer postoje zdravstvene ustanove, odnosno domovi zdravlja koji redovno izmiruju svoje obaveze.

SWOT: Kad pogledamo vidimo da ima redovnih i neredovnih platiša poreza. Vrlo često se desi da se neredovnima izađe u susret i da se urade reprogrami. Da li je to loša poruka za one koji redovno izmiruju poreze?

VIDOVIĆ: Tačno, to je loša poruka. Međutim, s druge strane to može biti i dobro, jer su recimo dvije ili tri firme na bazi toga počele da rade. Reprogrami jesu olakšica u smislu roka plaćanja, ali su vrlo skupi jer je dnevna kamata 0,03%. Što se tiče Poreske uprave, mogu vam reći da apsolutno nema nikog od neredovnih poreskih obveznika gdje mi ne ulazimo u prinudnu naplatu ili ne blokiramo račun. Ipak, za zdravstvene ustanove i još neke subjekte imamo zaključke Vlade RS da se ne ide u blokadu računa, ali kao što sam već rekla u Vladi se radi na rješavanju tog pitanja.

SWOT: Ima li prostora za dalja unapređenja usluga PURS-a?

VIDOVIĆ: Do sada implementirane funkcionalnosti novog Integrisanog informacionog sistema su značajno unaprijedile rad PURS, te očekujemo da će se okončanjem preostalih funkcionalnosti postići puni efekat ovog projekta u vidu povećanja poreske discipline poreskih obveznika, ali i promjene ponašanja zaposlenih u PURS. Naime, bićemo u mogućnosti da veći broj radnika usmjerimo na pružanje usluga poreskim obveznicima, edukacije mladih, ali i na promovisanje značaja plaćanja poreza za čitavu društvenu zajednicu.

SWOT: Da li su u planu neke novine u radu Poreske uprave RS?

VIDOVIĆ:  Poreska uprava u narednom periodu planira da uđe u proces značajne izmjene svoje organizacione strukture gdje bi se kroz unapređenje poslovnih procesa i odgovarajućom preraspodjelom resursa poboljšala produktivnost, a što bi u konačnici dovelo do efikasnije naplate javnih prihoda u njenoj nadležnosti. Cilj nam je da novom organizacionom strukturom postignemo potpunu ujednačenost u postupanju svih zaposlenih u PURS. U tom smislu, ozbiljno se razmišlja o reorganizovanju područnih centara. Namjera nam je i da smanjimo broj rukovodećih radnih mjesta, a povećamo broj radnika koji pružaju usluge poreskim obveznicima, inspektora i radnika u prinudnoj naplati. Da bismo što više pojednostavili postupak oporezivanja i time olakšali poreskim obveznicima izvršavanje njihovih poreskih obaveza, Strategijom PURS za period 2016-2018. godine kao jednu od ključnih aktivnosti planirali smo uvođenje pre-filling, tj. mogućnost da Poreska uprava u ime poreskih obveznika popunjava prijave za porez na dohodak i dostavlja ih poreskim obveznicima. Za ostvarenje ovog cilja neophodne su sveobuhvatne i kvalitetne informacije od drugih institucija. U tom smislu potrebno je izmijeniti zakonsku regulativu, ne samo u oblasti poreske politike, nego i u drugim oblastima. Takođe, tu je i dalje jačanje elektronskih usluga Poreske uprave RS, poput elektronske dostave računa, zatim uspostavljanje elektronske arhive Poreske uprave RS, te elektronskog sandučeta, koji bi se koristio za komunikaciju sa poreskim obveznicima, ali i druge aktivnosti na digitalizaciji. U Poreskoj upravi uspostavljeno i je certifikaciono tijelo Poreske uprave, koje izdaje elektronske certifikate za elektronski potpis. Uspostavljanjem certifikacionog tijela, poreskim obveznicima je omogućeno da elektronskim putem predaju mjesečne poreske prijave poreza po odbitku, što smanjuje troškove i Poreskoj upravi i poreskim obveznicima.

SWOT: Dosta se pisalo o problemu oporezivanja stanova, da li je tu nešto napravljeno?

VIDOVIĆ: Poreska uprava RS pozdravlja sve preduzetničke aktivnosti gdje su građani pronašli novi izvor sticanja dohotka, ali, isto tako, i građani koji iznajmljuju stanove trebalo bi da izvršavaju svoje obaveze prema državi i da posluju u skladu sa zakonskim propisima. Poreska uprava na osnovu određenih procjena i analiza smatra da se može povećati potencijal naplate, tj. obuhvat poreskih obveznika koji bi trebali da plaćaju ovaj porez. Takođe, u posljednje vrijeme uočen je rastući trend izdavanja „stanova na dan“, a i ova oblast bi, isto tako, trebalo da se iz „sive zone“ uvede u legalne tokove.

I ovim putem pozivamo sve poreske obveznike da, u skladu sa svojom zakonskom obavezom, podnesu prijavu za porez na dohodak od kapitala i isti plate, a istovremeno će PURS učiniti sve da im taj proces što je više moguće olakša i pojednostavi kako bi poreski obveznici koji poštuju zakon to mogli jednostavno i lako da urade. S tim u vezi, Poreska uprava RS je započela kampanju, u saradnji sa Gradom Banjaluka kao najvećom lokalnom zajednicom u RS i njegovim zajednicama etažnih vlasnika, kojima smo distribuirali plakate u formi poziva građanima da prijave porez na dohodak od kapitala po osnovu zakupa, sa detaljnim pojašnjenjem načina prijave.

Istovremeno, PURS preduzima sve mjere iz svoje nadležnosti da sankcioniše one građane koji uporno ne izvršavaju obaveze i ne poštuju zakonske propise. U tom smislu, u ovoj godini namjeravamo da poboljšamo saradnju i sa drugim institucijama kao što su opštine i turističke organizacije, kako bismo naplatu poreza od zakupnina učinili što efikasnijom. Takođe, PURS vrši i intenzivne analize podataka dostupnih putem interneta i oglasa, a gdje građani oglašavaju ovu vrstu djelatnosti.

SWOT: Koliko ste bili efikasni u otkrivanju utajenog poreza?

VIDOVIĆ:  U 2016. godini izvršeno je 3.299 kontrola na nivou Poreske uprave RS, od čega je 179 kontrola izvršeno kod velikih poreskih obveznika. Inspektori Poreske uprave RS su u izvršenim kontrolama, pored prijavljenih, a neplaćenih obaveza, dodatno utvrdili iznos od 36,97 miliona KM neprijavljenih obaveza. Takođe, inspektori istražitelji su u 2016. godini podnijeli ukupno 31 izvještaj nadležnim tužilaštvima sa ukupno pričinjenom štetom za Budžet RS u iznosu od 3.588.600 KM.

SWOT: Do koliko sredstava je Poreska uprava RS došla kroz procese prinudne naplate?

VIDOVIĆ: U 2016. godini je kroz postupke prinudne naplate ukupno naplaćen 61 milion KM. U odnosu na 2015. godinu, ukupan iznos naplaćenih obaveza po svim rješenjima prinudne naplate u 2016. godini veći za 11,78 miliona KM.

SWOT: Kada će mišljenje Poreske uprave obavezati poreskog inspektora da postupi po istom (Ako na primjer poreski inspektor dođe u kontrolu i utvrdi nepravilnost, bez obzira što poreski obveznik ima mišljenje koje je dobio od Poreske uprave, inspektor nije u obavezi da prihvati to mišljenje već ima pravo da postupi onako kako on misli da je ispravno)?

VIDOVIĆ:  Poreska uprava daje poreskim obveznicima obaveštenja o primjeni zakona na osnovu podataka i činjenica koje poreski obveznik izloži kada postavlja pitanje. Eventualne razlike u tumačenju mogu se pojaviti, jer inspektor u postupku kontrole detaljno utvrđuje sve činjenice i podatke bitne za prijavljivanje poreza, koje je nemoguće iznijeti u pitanju koje je obveznik postavio, ali će Poreska uprava RS svakako raditi na jedinstvenom postupanju svih službenika, kada je u pitanju primjena propisa. Nadalje, poreski inspektor je samostalan u radu  i obveznik može, ukoliko smatra da postupanje inspektora nije u skladu sa zakonom, uložiti žalbu.

SWOT: Da li se mogu olakšati administrativni problemi-često mijenjanje poreskih obrazaca, slanje mjesečnih prijava poreza po odbitku za sve opštine iz kojih dolaze radnici. Npr. ako preduzeće zapošljava radnike iz pet opština, zbog plaćanja poreza po prebiivalištu radnika preduzeće mora podnijeti pet poreskih prijava. Tu je takođe problem mijenjanja prebivališta radnika gdje u situaciji kada radnik promijeni prebivalište, ne prijavi preduzeću promjenu prebivališta, preduzeće prijavljuje radnika po starom prebivalištu, a Poreska uprava se referiše po CIPS-u. U tom slučaju se moraju mijenjati prijave što iziskuje ogroman dodatni rad, što je posebno problem u preduzećima sa velikim brojem zaposlenih?

VIDOVIĆ: Način dostavljanja poreskih prijava za porez uslovljen je mjestom plaćanja poreza na dohodak, čije poštovanje je bitno zbog raspodjele javnih prihoda, jer pogrešno mjesto prijavljivanja znači pogrešno mjesto plaćanja što utiče na prihode jedinica lokalne samouprave jer se porez na lična primanja dijeli između budžeta Republike i budžeta opštine i grada. Napominjm da se prijava za doprinose podnosi jedinstveno, bez obzira gdje je mjesto prebivališta radnika. Kada je u pitanju usklađivanje sa CIPS-om, to je redovna aktivnost koja se provodi kod provjere da li je ispravno mjesto prijavljivanja poreza i u pravcu smanjenja ovih grešaka potrebno je da zaposleni obavjesti svog poslodavca da je promijenio adresu, tj. neophodno je da poslodavac uskladi svoje interne procedure kako bi sveo na minimum greške ovog tipa.

Poreska uprava RS je prepoznala problem kompleksnosti poreskih prijava i poreskih procedura , te nam je u planu da u ovoj godini oformimo radni tim koji će u okviru postojećih zakonskih rješenja naći način da pojednostavi poreske prijave, kao i administrativne procedure u Poreskoj upravi RS kako bismo mogućnost grešaka ovog tipa sveli na minimum, te olakšali i sebi i poreskim obveznicima dobrovoljno izvršavanje poreskih obaveza u skladu sa poreskim zakonima.

SWOT: Da li postoji način da Poreska uprava RS izađe u susret malim privrednicima koji često plaćaju kazne, jer ne mogu da prate česte izmjene zakona, a nisu u mogućnosti da plaćaju konsultante?

VIDOVIĆ:  I na tom polju su brojne aktivnosti Poreske uprave RS, prije svega kroz jačanje usluga poreskim obveznicima, sa ciljem da Poreska uprava RS postane još bolji servis građanima. S tim u vezi, u proteklom periodu organizovan je niz stručnih seminara i edukacija u saradnji sa Privrednom komorom RS, Savezom računovođa i revizora i drugim institucijama. Takođe, poreski obveznici putem internet stranice Poreske uprave RS mogu pogledati audio-video zapise o popunjavanju godišnje poreske prijave za porez na dobit sa ciljem da im se olakša taj postupak, dok na internet stranici takođe mogu pronaći sve potrebne i najnovije informacije, obavještenja o izmjenama propisa, ali mogu i uputiti pitanja i dobiti odgovore iz nadležnih sektora o bilo kojim nejasnoćama iz domena Poreske uprave RS. Takođe, u cilju olakšanja kontakta sa Poreskom upravom, u šalter sali u prizemlju zgrade u kojoj je smještena Poreska uprava RS u Banjaluci, postavljen je info pult, gdje zainteresovani poreski obveznici mogu dobiti sve potrebne informacije u vezi sa podnošenjem poreskih prijava  i gdje će im se pružiti pomoć u popunjavanju poreske prijave za porez na dohodak od zakupa.

SWOT: Kako ste zadovoljni sa novom elektronskom uslugom PU RS koja je nedavno puštena u rad?

VIDOVIĆ:  Poreska uprava Republike Srpske pustila je početkom aprila u rad novu uslugu elektronskog dostavljanja računa za porez na nepokretnosti poreskim obveznicima, koja im je dostupna na internet stranici https://eusluge.poreskaupravars.org/. Svi poreski obveznici koji se registruju za ovu novu uslugu će na svoju mejl adresu dobiti poreski račun u elektronskom obliku, koji će moći pregledati i preuzeti. Naime, ovo novo funkcionalno i ekonomično rješenje, između ostalog, omogućava poreskim obveznicima aktiviranje usluge elektronskog dostavljanja računa za porez na nepokretnosti bez potrebe dolaska na šaltere Poreske uprave RS. Cilj elektronskog računa za nepokretnosti je da se smanje troškovi obrade podataka, zatim efikasnija, brža i jeftinija dostava računa za porez na nepokretnosti, ali i digitalna transformacija, odnosno da omogući da Poreska uprava RS postane joše efikasniji servis građana.

Razgovarao RADE Šegrt