BRISEL – Privreda zone evra pretrpjela je najdublji kvartalni pad u prva tri mjeseca 2020, usljed blokade aktivnosti zbog mjera uvedenih u martu s ciljem suzbijanja virusa Covid-19, pokazali su danas zvanični podaci.

Prema fleš procjeni statističkog zavoda Evropske unije, Evrostata, bruto domaći proizvod 19 zemalja evrozone pao je za 3,8 odsto na kvartalnom nivou, a na međugodišnjem za 3,2 procenta, što su ekonomisti i predviđali, prenosi Rojters.

U saopštenju Evrostata se navodi da je ovo najoštriji kvartalni pad od 1995. godine, kada je počela da se vodi evidencija o ekonomskom rastu tog bloka.

Istovremeno, ovo je najveći međugodišnji pad evrozone od 2009. godine, kada je zabilježena recesija od 4,5 procenata.

Francuska ekonomija je bila najveći gubitnik u prva tri mjeseca ove godine, s padom od 5,8 posto na kvartalnom nivou, a sljede Slovačka sa 5,4 odsto i Španija sa 5,2 procenta.

Privreda Italije je pala za 4,7 odsto na kvartalnom nivou, čime je ta zemlja i zvanično ušla u recesiji, nakon smanjenja proizvodnje od 0,1 poslo u posljednjem tromjesečju 2019. godine.

Najveća ekonomija zone evra, Njemačka, prošla je nešto bolje s padom od 2,2 procenta, dok je Finska jedina zemlja u monetarnoj uniji koja je uspjela da ostvari rast od 0,1 posto.

Evrostat je takođe saopštio da je izvoz evrozone opao za 6,2 odsto u martu kao rezultat pandemije, a znatno veći pad je zabiježio uvoz, za čak 10,1 posto na godišnjem nivou. To je rezultiralo povećanjem spoljnotrgovinskog suficita evrozone na 28,2 milijarde evra sa nivoa od 22,7 milijardi godinu dana ranije.

Trgovinska razmjena između zemalja evrozone se stopoštala za 12,1 procenat u martu u odnosu na godinu prije, na 153,3 milijarde evra.

Zaposlenost u 19-članom bloku je takođe opala na kvartalnom nivou za 0,2 procenta u periodu januar-mart, usljed čega je međugodišnja stopa rasta zaposlenosti potonula na 0,3 posto u odnosu na rast od 1,1 procenat u prethodna tri mjeseca.