BANJALUKA – Republici Srpskoj ne prijeti “grčki scenario”, a zahvaljujući novcu koji se slivao od dijaspore RS je bila pošteđena većih efekata svjetske ekonomske krize, izjavio je pomoćnik ministra finansija RS Božidar Plavljanin.

“Bankarski sektor u RS je stabilan i nema bojazni da će doći do `grčkog scenarija`. Kako je to rekao jednom premijer Milorad Dodik, nismo puno zaduženi zato što nam niko nije previše ni dao”, rekao je Plavljanin.

On je naveo da je RS u potpunosti ispunila aranžman sa MMF-om i ove godine neće biti potrebno da uzima kredit kako bi se sanirao budžet, što nije slučaj sa Federacijom BiH /FBiH/.

“Nije sporno da u Federaciji zaista imaju problema, prije svega zato što nisu ispunili obaveze preuzete prilikom sklapanja aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom. Zbog toga i ne mogu da preuzmu 170 milona evra namijenjenih za pomoć budžetu. Međutim, RS nema tih problema”, rekao je Plavljanin.

On je istakao da su devizne rezerve RS na zadovoljavajućem nivou.

“Nedavno smo imali razgovore sa predstavnicima MMF-a i oni su se saglasili da su svi makroekonomski pokazatelji u Republici Srpskoj mnogo bolji nego u Federaciji”, rekao je Plavljanin.

On je dodao da je RS racionalnom ekonomskom politikom do sada isplatila i oko 50 miliona evra stare devizne štednje, što je polovina od ukupnog duga na osnovu neisplaćene stare devizne štednje.

Plavljanin je dodao da veliku zaslugu ima i dijaspora jer je taj novac koji je ušao u Srpsku umnogome olakšao ekonomsku situaciju, čime se i kriza osjetila mnogo manje nego u drugim zemljama.

On nije mogao da navede tačne podatke koliko je novca stiglo iz dijaspore, ali je istakao da je nesumnjivo riječ o značajnom deviznom prilivu i to prije svega od ljudi koji žive i rade u Njemačkoj i Austriji.

Pomoćnik ministra finansija RS naveo je i da se za RS isplatilo što je otvorila i više ekonomskih predstavništava.

“Republika Srpska za sada ima ekonomska predstavništva u Nemačkoj, Rusiji, Belgiji i Izraelu, a namjera nam je da uskoro otvorimo još najmanje dva, u Austriji i Hrvatskoj. Strategija RS je da svoju dijasporu čuva i sačuva po svaku cijenu.

Ministar finansija RS Aleksandar Džombić je rekao da se i u narednom periodu može očekivati značajan rast investicija i bruto društvenog proizvoda /BDP/ u Srpskoj.

On je naveo da se BDP RS povećao od 2006. godine do kraja prošle godine za 29,8 odsto, što je najveći rast u regionu.

“Možemo da zaključimo da je RS, zahvaljujući vladinim mjerama i politici, lider po visini realne stope rasta BDP u okruženju”, rekao je Džombić.

On je naveo da je BDP 2009. godine bio 8,49 milijardi KM i dodao da bi rast bio veći da prošle godine privreda u RS, ako i u ostalim zemljama, nije bila izložena negativnom uticaju svjetske finansijske krize.

Prema njegovim riječima, rast BDP je, u suštini, rezultat vladine ekonomske politike – smanjenje javne potrošnje i opterećenja privrede, zatim očuvanje zaposlenosti preko javnih radova i infrastrukturnih projekata, supstitucija uvoza, poboljšanje uslova i kriterijuma kreditiranja za investicije.

On je rekao da je u ovom periodu RS konstantno imala i rast idnustrijske proizvodnje, koji se kretao od 1,4 odsto u 2007. do 19 odsto u prošloj godini, te da je značajna bila i stabilizacija naftnog sektora u RS.

On je napomenuo da je iz ekonomsko-socijalne komponente Razvojnog programa RS u peridou od 2007. do 2009. godine isplaćeno ukupno 283,6 miliona maraka, što je značajno doprinijelo povećanju investicija i dalo veliki podsticaj rastu BDP.

Prema njegovim riječima, do 22. aprila ove godine odobreno je ukupno 218 projekata vrijednosti 430,2 miliona maraka, što je garancija da se i u narednom periodu može očekivati značajan rast investicija i BDP u RS.

Džombić je naveo da je iz privredno razvojne komponente Razvojnog programa RS, preko Investicione razvojne banke, od 2008. do 26. aprila ove godine plasirano ukupno 467,4 miliona KM, a, uz niske kamatne stope, direktni rezultati toga su održavanje oko 18 500 postojećih i otvaranje 3 500 radnih mjesta.

On je podsjetio da je prosječna plata sa 465 KM u 2005. godini povećana na 722 KM u ovoj godini, a stopa zaposlenosti u istom periodu je povećana sa 30,9 na 37,2 odsto u 2009. godini.