Dugogodišnji predsjednik “Berkshire Hathawaya” i slavni investitor Voren bafet u nedjelju je proslavio 90. rođendan. I dalje je pun snage i nastavlja karijeru koja traje decenijama.
Bafetov kontinuirani tržišni uspjeh donio mu je nadimak “Prorok iz Omahe”. Vrijednost njegove imovine trenutno je veća od 80 milijardi američkih dolara i jedan je od najbogatijih pojedinaca na svijetu.

Bafet je poznat po svojoj štedljivosti – svaki dan jede u McDonald’su a za doručak ne troši više od 3,17 dolara. Još  živi u istoj kući u Omahi koju je kupio 1958. za 31.500 dolara. Tokom cijelog svog života posvećen je stvaranju profita.

Bafet je poznat po konzervativnom pristupu investiranju, odnosno prednost daje dugoročnim investicijama a ne brzim dobicima.

Počeo zarađivati sa 6 godina
Rođen je 1930. u Omahi, Nebraska. Drugo je od troje djece Hovarda i Leile Bafet. Bafetov otac Hovard bio je broker i četverostruki republikanski kongresmen, koji je porodicu preselio u Vašington 1943. godine.

Bafet je prve dionice kupio 1942. sa samo 11 godina. Budući milijarder kupio je tri dionice naftne firme “Cities Service” po cijeni od oko 38 dolara po dionici. Bafet je na kraju prodao dionice po cijeni od 40 dolara, ostvarivši profit od 2 dolara po dionici, ali naučio je važnu lekciju o strpljenju jer je cijena kasnije dosegla 200 dolara po dionici.

Sad je Bafetov savjet investitorima “nemojte slijepo pratiti tržište.”

“Novac se zarađuje dugotrajnim posjedovanjem dionica dobrih kompanija”, rekao je jednom prilikom.

Čak i prije prve kupovine dionica, Bafet je počeo da zarađuje. Sa samo 6 godina prodavao je žvake u svom susjedstvu.

Budio se u 4.30 da dostavlja novine
Kada je imao 13 godina postao je dostavljač Washington Posta. Budio se svako jutro u 4.30 kako bi isporučivao novine. Nakon što je zaradio prvih 2.000 dolara sa 15 godina je kupio farmu u Nebraski za 1.200 dolara.

Ostali načini na koje je Bafetzarađivao novac u tinejdžerskim godinama uključivali su prodaju markica i loptica za golf. S prijateljem je sklopio posao na poslovnom poduhvatu kada su kupili fliper aparate, smjestili ih u lokalne brijačnice i „od njih izgradili malo carstvo“.

Bafet je kroz preduzetništvo u djetinjstvu zaradio oko 5.000 dolara uštede (što je ekvivalent oko 53.000 dolara danas), prije nego što je navršio 20 godina.

Kasnije, nakon dvije godine rada u investicijskoj firmi svog mentora u Njujorku, Bafet se vratio u Omahu i osnovao vlastitu investicijsku kompaniju pod nazivom “Buffett Partnership”.

Postao milioner, a potom milijarder
Pokrenuo je firmu sa svega 100 dolara vlastitog novca i otprilike 105.000 dolara koje je prikupio od ukupno sedam ulagača, koji uključuju njegovu sestru Doris i njegovu tetku Alice, kao i njegovog svekrva.

Bafet je nastavio formirati dodatna partnerstva s investitorima tokom ranih 1960-ih. Do 1962. godine povećao je imovinu svojih ulagača na ukupno 7,2 miliona dolara, s vlastitim udjelom u vrijednosti preko milion dolara.

Bafet je prvi put investirao u “Berkshire Hathaway”, koji je tada bio kompanija ze proizvodnju tekstila iz Nove Engleske, 1962. godine, a u toku godinu dana postao je najveći dioničar firme.

Dionica Berkshire Hathaway dosegla je prekretnicu od 1.000 dolara po dionici 1983. godine nakon što je Bafet 1970-ih proveo niz uspješnih ulaganja u kompanije poput “Washington Post Company”, GEICO-a, “ABC Broadcastinga” i “RJ Reynoldsa”.

Godine 1985. “Forbes” procjenjuje da Bafetova imovina vrijedi milijardu dolara.

Donirao 37 milijardi dolara
Bafet se 2006. obvezao da će 85 posto svog bogatstva tokom ostatka svog života davati u dobrotvorne svrhe, prije svega u Fondaciju Bill & Melinda Gates.

Iako je donirao oko 37 milijardi dolara od 2006. godine, Bafetova imovina nastavlja rasti. Trenutno iznosi oko 81 milijardu dolara a on je 6. najbogatija osoba na svijetu.

Njegov “Berkshire Hathaway” danas posjeduje dionice u najvećim kompanijama, kao što su “Amazon”, “Apple”, “American Airlines”, “American Express”, “Coca-Cola”, “Procter & Gamble” i “General Motors”. (Biznisinfo)