VAŠINGTON – Rat na Bliskom istoku predstavlja veliki šok ponude koji će usporiti globalni rast, čak i u najoptimističnijem scenariju, izjavila je direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva u obraćanju pred početak Proljećnog zasedanja MMF-a i Svjetske banke koji će se održati od 13. do 18. aprila u Vašingtonu.
Rast globalne ekonomije niži
Ona je izjavila da će rast globalne ekonomije biti niži bez obzira na eventualno trajno primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, zbog već nastale štete po infrastrukturu, poremećaja u lancima snabdijevanja i gubitka povjerenja.
Svjetski ekonomski izgledi
MMF će sljedeće nedjelje u izvještaju “Svjetski ekonomski izgledi” objaviti tri scenarija, a u svakom od njih očekuje se slabiji rast nego što je ranije projektovano, poručuje Georgijeva.
Prema njenim riječima, sukob je izazvao snažan poremećaj na energetskom tržištu, sa smanjenjem globalnog protoka nafte za oko 13 odsto i tečnog prirodnog gasa (LNG) za oko 20 odsto, što je dovelo do rasta cijena energije širom svijeta.
Cijena nafte Brent skočila je sa 72 dolara po barelu na vrhunac od 120 dolara, a uprkos kasnijem padu i nadalje znatno je iznad nivoa prije rata.
“Uticaj nije isti svuda. Zemlje izvoznici koje nisu pogođene manje trpe. Najviše su pogođene zemlje direktno uključene u sukob i uvoznici energije. Važan faktor je koliko fiskalnog prostora imaju”, napomenula je Georgijeva.
Upozorila je da mnoge države nemaju dovoljno novca u budžetu niti mogućnosti da se dodatno zadužuju kako bi reagovale na krizu, a dodatnih 45 miliona ljudi će biti izloženo riziku od gladi.
Rast cijena energije i hrane mogao bi dodatno pogoršati globalnu krizu hrane, sa procjenama da bi broj gladnih mogao premašiti 360 miliona ljudi.
MMF pomaže zemljama kroz finansiranje i politike, a očekuje se dodatna tražnja za podrškom od 20 do 50 milijardi dolara, smatra Georgijeva.
Dodala je da više od 80 odsto zemalja spada među uvoznike nafte, a najranjivije su one sa niskim kreditnim rejtingom i visokom zavisnošću od uvoza energije, kao što su zemlje podsaharske Afrike i male ostrvske države.
Georgijeva ističe da treba izbjegavati unilateralne akcije država, kontrole cijena i izvoza, a sve mjere treba da budu ciljano usmjerene i privremene.
Pogrešne odluke
“Ne dolivajte ulje na vatru”, poručila je Georgijeva upozoravajući da pogrešne odluke mogu dodatno pogoršati krizu.
Preporuka je da se pomoć usmjeri ciljano i privremeno, ka najugroženijim grupama, uz očuvanje fiskalne održivosti.
Kako je navela, vlade su danas u slabijoj poziciji nego tokom prethodnih kriza, jer su javni dugovi porasli nakon pandemije.
Kamatne stope
U tom kontekstu, MMF upozorava da bi centralne banke mogle biti prinuđene na podizanje kamatnih stopa ukoliko inflaciona očekivanja počnu da rastu, ali za sada preporučuje oprez i praćenje situacije.
Novi šokovi će dolaziti
“Zemlje treba da jačaju otpornost i ekonomiju, jer će novi šokovi dolaziti. Najvažnije je graditi stabilne sisteme i nadati se trajnom miru”, kaže Georgijeva.
MMF zaključuje da će globalni rast biti sporiji čak i uz stabilizaciju situacije, dok će oporavak zavisiti od trajanja sukoba i brzine obnove energetskih tokova.
Savjeti MMF-a
Fond savjetuje centralne banke da pažljivo prate podatke i izbjegavaju preuranjeno podizanje kamatnih stopa, jer bi to moglo dodatno usporiti rast.
Istovremeno, upozorava da ne smiju dozvoliti da inflacija izmakne kontroli, što zahtjeva balans između opreza i odlučne reakcije.
Vještačka inteligencija
Georgijeva je i diskusiji procijenila da bi vještačka inteligencija mogla da poveća globalni rast za do 0,8 procentnih poena, ali i da značajno promijeni tržište rada.
U razvijenim ekonomijama, čak 60 odsto radnih mjesta bi moglo biti pogođeno, što zahtjeva pažljivo upravljanje tranzicijom, navela je ona. (Agencije, Foto Freepik)
