BANJALUKA – Ekonomska kriza koja je uticala na kupovnu moć stanovništva, odrazila se i na proizvođače i prerađivače ribe u Republici Srpskoj. Njihov opstanak ugrožava i uvoz jeftine smrznute ribe, često sumnjivog kvaliteta.

U preduzeću za ribarstvo "Saničani" Prijedor kažu da je domaće tržište zbog toga opterećeno, a velike količine smrznute ribe iz Azije, zbog nepostojanja određenih laboratorija koje bi vršile odgovarajuće provjere, lako prelaze granicu BiH.

– Na tržište Evrope domaći proizvođači mogu izaći samo s prerađenom ribom. Živa riba se ne može izvoziti dok se ne ispune uslovi, u pogledu zooniranja riječnih slivova na teritoriji cijele BiH, sertifikovanja referentnih laboratorija, te usklađivanja zakonske regulative iz oblasti veterinarstva sa zemljema EU – pojasnio je direktor ovoga preduzeća, Lazo Marčetić.

Najbolji mehanizmi zaštite su, smatra on, subvencije i podsticaji od države. Samo na taj način domaći proizvođači mogu biti konkurentniji i imati apsolutni primat kod potrošača.

– Domaće tržište moguće je zaštititi isključivo subvencijama, odnosno podsticajem domaće proizvodnje svih prehrambenih artikala, a posebno poljoprivrednih proizvoda koji su direktno pod uticajem klimatskih uslova. Nikakvi zakoni niti zatvaranje tržišta to ne mogu učiniti. Neophodno je drastično oporezovati akciznu robu, prije svega alkohol i cigarete i iz tih sredstava stimulisati domaće proizvođače – rekao je Marčetić.

Prema njegovim riječima, ova godina je za preduzeće "Saničani" bila izuzetno teška, zbog sušnog perioda, a vodu rijeke Gomjenice koristi i rudnik željezne rude Omarska "Acelor Mittal".

– U toku ljeta kada trebamo vršiti ishranu ribe nemamo ni dotok ni protok vode kroz objekte, pa smo za posljedicu imali gubitak od oko 40 hranidbenih dana. To je uticalo na smanjen prirast ribe i povećanje uginuća, pa se šteta procjenjuje na iznos i do 1,2 miliona maraka – rekao je Marčetić.

Proizvođači i prerađivači ribe u RS takođe plaćaju visoku naknadu za vodoprivredu, što je glavni problem s kojim se suočavaju. Ove godine su izdvajanja za vodonaknadu povećana za 300 odsto.

Preema njegovim riječima, ukinuti su i podsticaji za proizvedenu i prodatu ribu kao i mogućnost konkurisanja za podsticajna sredstva za izvoz, što nije zanemarivo, ako se ima na umu podatak da ribari izvoze oko 60 odsto svoje godišnje proizvodnje.

– U prošloj godini predviđena sredstva za podsticaj ribarstva bila su milion KM, a od toga je realizovano svega 341.861 KM. U ovoj godini planirana sredstva za podsticaj su 252.240 KM, s tim da jedan podnosilac zahtjeva ne može dobiti više od 60.000 KM. To znači da imamo podsticaje od 0,05 KM po kilogranu, a samo vodonaknada iznosi oko 0,18 KM/kg proizvedene ribe – kazao je Marčetić.