BANJALUKA – Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj porasla je za pet mjeseci ove godine za 15,4 odsto u odnosu na isti period lani, a nosilac rasta je roba široke potrošnje.

Pokazuju to podaci Privredne komore RS prema kojima je najveći rast od čak 51,6 odsto zabilježen kod robe široke potrošnje, a potom slijede električna oprema i namještaj.

– Ukupna prerađivačka industrija zabilježila je rast od 16,3 odsto, dok je do rasta proizvodnje došlo u 17, a do pada u šest oblasti prerađivačke industrije – naveli su iz Privredne komore.

U okviru prerađivačke industrije najviše je porasla proizvodnja električne opreme za 51 odsto i namještaja za 47 odsto, kao i proizvodnja baznih metala, koja je veća za 45,9 odsto, koksa i naftnih proizvoda za 45,4 odsto, a motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 43,4 odsto.

U komori navode da je značajan i rast proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme za 33,1 odsto, tekstila za 30,5 odsto, računara, elektronskih i optičkih proizvoda za 21,7 odsto.

U Privrednoj komori su naveli da je proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom veća za 23,1 odsto, dok je smanjenje proizvodnje zabilježeno kod farmaceutskih proizvoda i preparata od 20,9 odsto, kao i kod proizvodnje odjeće za 14,6 odsto.

Komentarišući podatke u proizvodnji namještaja sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS Lazo Šinik rekao je da je ovo respektabilan rast, ali da je tome doprinio veoma loš rezultat u aprilu lani, kada je zabilježen pad od čak 80 odsto u odnosu na isti mjesec godinu ranije.

– Rast je značajan između ostalog i zahvaljujući toj osnovici koja je bila znatno smanjena, a sa druge strane došlo je do oporavka na evropskim tržištima i rasta potražnje za namještajem, što je trasiralo dobar pravac u ovoj grani industrije – rekao je Šinik.

Dodaje da je realno očekivati da godina bude bolja od prošle, a još veći rast u narednoj godini. Uzimajući u obzir epidemiološku situaciju, Šinik kaže da i privreda strepi od novog delta soja virusa.

Razloga za zadovoljstvo imaju i prerađivači, a direktor preduzeća “Sava Semberija” iz Bijeljine Stevo Filipović rekao je da je povećan i obim proizvodnje i izvoza.

– Između 85 i 90 odsto ukupne proizvodnje plasiramo u inostranstvo, a otvaranje tamošnjih tržnih centara i hotela automatski je dovelo do rasta izvoza u te zemlje. Trenutno prerađujemo grašak te radimo džemove od malina i šipurka i spremamo list kupusa za Dubaji – rekao je Filipović.

Zaposleni

Industrija bilježi pad broj zaposlenih za 2,7 odsto od januara do maja ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji period. U sektoru vađenja ruda i kamena radnika je manje za 0,6 odsto, u prerađivačkoj industriji za 1,5 odsto, a u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom zaposlenost je manja za 11,3 odsto. Lazo Šinik kaže da je uprkos svemu tome u sektoru proizvodnje namještaja broj zaposlenih veći za 2,3 odsto. (Glas Srpske)