SARAJEVO – Za ispunjavanje obaveza Bosne i Hercegovine iz Trećeg energetskog paketa EU koristićemo “1+1+1” format saradnje, koji su podržali i entitetski ministri. Insistiram na tom modelu jer čvrsto vjerujem da je potrebno otvoriti hrabriju i snažniju komunikaciju između svih nivoa vlasti u BiH, kaže Staša Košarac, novoizabrani ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
U intervjuu za Balkan Green Energy News on je govorio i o tome šta će biti prioriteti u njegovom radu i šta će BiH uraditi kako bi spriječila odlaganje nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

Košarac, koji je izabran u decembru, takođe je najavio i Samit energetike u Trebinju (SET), koji će se uz podršku ovog Ministarstva održati 5. i 6. marta u Trebinju.

Šta će biti glavni prioriteti u radu Ministarstva kada je riječ o energetici? Šta je ono čime ćete odmah morati da se pozabavite u ovoj oblasti?
KOŠARAC: Energetika može biti pokretač ekonomskog razvoja u BiH. To je jedan od najvažnijih sektora sa ogromnim potencijalima za nova ulaganja. O tome svjedoče podaci koje dobijamo od resornih entitetskih ministarstava, u čijoj nadležnosti je ovaj sektor.

Stoga smatram da je potrebno u potpunosti omogućiti entitetskim vladama i elektroprivredama da razvijaju svoje planove ulaganja u energetski sektor. Ministarstvo ima koordinirajuću ulogu i kao resorni ministar u potpunosti sam posvećen afirmaciji saradnje svih nivoa vlasti u BiH.

Kada je u pitanju energetski sektor, u nadležnosti Ministarstva na čijem sam čelu su obaveze proistekle iz ugovora o Energetskoj zajednici i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, gdje ću takođe insistirati na pomenutom modelu saradnje, kao i spoljnotrgovinski promet, pri čemu je važno pomenuti trgovinu električnom energijom kao jedan od prepoznatljivih resursa.

Sve drugo je u nadležnosti entiteta, uključujući veoma značajnu komponentu Nezavisnog operator sistema (NOS) BiH i Elektroprenosa BiH.

Poslije sastanka sa ministrom Nerminom Džindićem saopšteno je da ćete se u narednom periodu zajedno sa nadležnim entitetskim ministrima sastati sa predstavnicima Energetske zajednice, na kojem će biti razmotreni uslovi iz Trećeg energetskog paketa. Šta očekujete od ovog sastanka?
KOŠARAC: Prethodno sam pomenuo model saradnje sa entitetskim ministrima, tzv “1+1+1” format. Na tome insistiram od preuzimanja ministarske pozicije, jer čvrsto vjerujem da je potrebno otvoriti hrabriju i snažniju komunikaciju između svih nivoa vlasti u BiH.

U prethodnom periodu imao sam sastanke sa ministrom rudarstva i energetike Republike Srpske Petrom Đokićem, te federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije Nerminom Džindićem. Raduje me činjenica da su entitetski ministri podržali “1+1+1” format saradnje i ocijenili ga izuzetno dobrim.

Jedan od zaključaka tih susreta jeste zajednički sastanak sa predstavnicima Energetske zajednice, koji će uslijediti u narednom periodu, nakon završetka Samita energetike u Trebinju.

Prihvatanje Trećeg energetskog paketa podrazumijeva usvajanje određenih zakona, poput zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH. Kada bi ovi propisi mogli da budu usvojeni? Ima li prepreka da se to desi?
KOŠARAC:Nakon preuzimanja mandata, zahtjeve iz Trećeg energetskog paketa zatekao sam kao potpuno otvoreno pitanje. Poznato je da se Treći energetski paket sastoji od niza direktiva u vezi sa oblastima električne energije i prirodnog gasa. Paket podrazumijeva usvajanje zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH, te zakona o osnivanju operatera prenosnog sistema elektične energije u BiH.

No, dogovor o pomenutim zakonskim rješenjima nije postignut. Stoga sam donio odluku o formiranju nove radne grupe koja će zajedno sa resornim ministarstvima iz Republike Srpske i Federacije BiH raditi na ovim pitanjima, u potpunosti uvažavajući entitetske nadležnosti kada su u pitanju električna energija i gas.

Dakle, moj stav i opredjeljenje su potpuno jasni – neću dozvoliti bilo koje rješenje, koje će značiti prenos nadležnosti sa entiteta na nivo BiH, niti će u proceduru biti upućivani bilo koji prijedlozi zakona bez prethodne usaglašenosti entitetskih vlada i Savjeta ministara BiH, čak i Parlamenta BiH, ukoliko je to potrebno.

Očekujem da će nadležna ministarstva u narednom period dostaviti imena članova radnih grupa i da će one biti formirane tokom marta, kako bismo na temelju jasno definisanih procedura krenuli u pravcu usvajanja potrebnih zakonskih rješenja.

Informacije koje dobijam od relevantnih institucija govore o tome da postoji pet spornih tačaka oko kojih je potrebno usaglasiti stavove. Znam da će biti neophodno uložiti mnogo truda i vremena kada je u pitanju ispunjavanje uslova Energetske zajednice, ali vjerujem da uz maksimalno zalaganje svih nivoa možemo doći do rješenja.

Izjavili ste da je energetika jedan od glavnih privrednih sektora BiH. Kako Ministarstvo može pomoći da se ostvari njen puni potencijal kako bi se obezbijedio ekonomski razvoj i otvorila nova radna mjesta?
KOŠARAC: U nadležnosti Ministarstva kojim rukovodim su obaveze iz ugovora o Energetskoj zajednici, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te spoljnotrgovinski promet. Za sva druga pitanja nadležni su entiteti, tako da je puna odgovornost na Elektroprivredi Republike Srpske, Elektroprivredi BiH i Elektroprivredi HZ HB.

U martu će biti održan prvi Samit energetike Trebinje – SET 2020. Šta očekujete da ovog skupa?

KOŠARAC: Sa velikim zadovoljstvom prihvatio sam poziv na prvi Samit energetike Trebinje, gradu u kojem sam čest gost. Ovaj događaj jedna je od najboljih inicijativa i izuzetno je značajno što ima regionalni karakter. Upravo mu ta činjenica otvara mogućnost da u budućnosti postane regionalni centar za diskusije o razvoju energetskog sektora.

Samit energetike u Trebinju, gdje je i sjedište Elektroprivrede Republike Srpske (ERS), dobra je prilika za razmjenu mišljenja o temama koje su važne za perspektivu energetskog sektora i pravce djelovanja u budućnosti. Stoga vjerujem da će teme, panel diskusije i zaključci biti sadržajni i korisni za sve ljude koji se bave energetikom.

Samit je takođe prilika za razmjenu ideja i dobrih praksi u regionu, ali i šansa da se afirmišu pozitivne politike ERS-a i dobre politike energetskog sektora u BiH, kako bismo domaća iskustva i strateška opredjeljenja mogli upoređivati sa zemljama u regiji.

Sve institucije BiH i javnost su protiv gradnje odlagališta za nuklearni i radioaktivni otpad na lokalitetu Trgovska gora. Šta Ministarstvo namjerava da uradi kako bi se zaštitili interesi građana BiH?
KOŠARAC: Odlagalište za nuklearni i radioaktivni na Trgovskoj gori direktno bi ugrozilo oko 300.000 ljudi. Taj alarmantni podatak opredijelio me je da ovo pitanje stavim visoko u agendi prioriteta. Moramo štititi zdravlje naših građana i životnu sredinu.

Odlagalište za nuklearni i radioaktivni na Trgovskoj gori direktno bi ugrozilo oko 300.000 ljudi
U slučaju odlaganja otpada na samoj granici, dvije trećine negativnog uticaja bilo bi usmjereno na BiH, a tek jedna trećina na Hrvatsku. Nemamo vremena da sjedimo skrštenih ruku, jer građani od nas očekuju rješenja, a posebno zbog činjenice da se prošli saziv Savjeta ministara BiH indolentno odnosio prema ovoj problematici.

Otkako sam preuzeo mandat, aktivno se bavim pitanjem Trgovske gore. Moram reći da smo po prvi put uspjeli ovo pitanje podići na dovoljno visok nivo u institucijama EU. To je prva konkretna mjera.

Naime, nedavni boravak u Briselu iskoristio sam i za diskusiju o Trgovskoj gori sa generalnim direktorom Direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore proširenju Kristijanom Danielsenom i glavnim direktorom Glavne uprave Evropske komisije za energetiku Ditom Jul Jorgensen.

Od njih sam dobio uvjerenje da će se Evropska komisija dodatno angažovati na rješavanju spornog pitanja, te da će ga delegirati kao temu na predstojećem samitu EU – Zapadni Balkan u Zagrebu.

Na unutrašnjem planu sam inicirao niz pojedinačnih, a onda i zajednički radni sastanak sa entitetskim ministrima nadležnim za zaštitu životne sredine, članovima parlamentarne grupe “Klub zelenih”, predstavnicima Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH, te načelnicima opština u slivu rijeke Une.

Jedinstven stav je da je namjera Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearnu otpad na Trgovskoj gori potpuno neprihvatljiva. Jedan od zaključaka sa radnog sastanka jeste formiranje pravno-ekspertskog tima koji će aktivno baviti ovom problematikom.

Naredni korak je uključivanje diplomatsko-konzularne mreže BiH, o čemu sam ove sedmice razgovarao sa ministrom inostranih poslova BiH Biserom Turković. Podržala je moj zahtjev za aktivnijim i angažovanijim pristupom diplomatskih predstavnika BiH u vezi sa Trgovskom gorom.

U narednom periodu fokusiraćemo se na sastanke i razgovore sa predstavnicima Hrvatske, ali i Međunarodne agencije za atomsku energiju. Nadam se da će ovo pitanje biti riješeno diplomatskim putem, u duhu dobrosusjedskih odnosa.