ROVINJ – Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senad Softić je danas u Rovinju naglasio važnost strukturalnih reformi kako bi se obezbijedio dugoročan rast ekonomije, te istakao napore koje CBBiH ulaže kako bi umanjila posljedice dugogodišnje politike vrlo niskih i negativnih tržišnih kamatnih stopa u evrozoni.
On je bio jedan od govornika na panelu „Post-covid sindrom u privrednom i finansijskom sistemu“ u sklopu Susreta guvernera i bankara regije.
Glavne teme dvodnevnog susreta (10. i 11. 6.) usmjerene su na monetarne politike i finansijsku stabilnost u doba pandemije i zamišljene kao odgovor finansijskog sektora na covid krizu.
Softić je posebno je naglasio važnost strukturalnih reformi kako bi se osigurao dugoročan rast ekonomija na zdravim osnovama.
„Nakon pada BDP-a u 2020. godini zbog kovida, svi očekuju rast u 2021. Najnovija projekcija rasta BDP-a eurozone za 2021. godinu iznosi 4,6% dok je ta projekcija za BiH na nivou od 3,4%. Pouke iz krize zbog pandemije treba iskoristiti za reforme u ekonomskom i finansijskom sistemu da se osigura viši i održiv ekonomski rast“, rekao je Softić.
Na panelu u kojem su učešće uzeli guverneri centralnih banaka Slovenije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, Softić je naveo kako u CBBiH pažljivo prate trendove porasta cijena u svijetu. Za bh. ekonomiju je posebno važno pratiti rast cijena u eurozoni gdje najnovija projekcija inflacije za 2021. godinu iznosi 1,9%, dok se za BiH u 2021. godini očekuje inflacija na nivou od 0,6%.
„Porast inflacije velikim dijelom je rezultat poticajnih monetarnih i fiskalnih mjera kako bi se prevlada aktuelna kriza. Dugogodišnje politike vrlo niskih i negativnih tržišnih kamatnih stopa u eurozoni imaju za cilj stimulaciju ekonomija koje trpe posljedice pandemije. Međutim, takva politika ima negativne posljedice na profitabilnost CBBiH. S obzirom na zakonska ograničenja CBBiH koja svoju aktivu, odnosno devizne rezerve, smije ulagati samo u najsigurnije banke i državne vrijednosne papire zemalja eurozone, CBBiH je najvećim dijelom suočena sa negativnim kamatnim stopama. Ipak svojim mjerama nastojimo ublažiti negativne posljedice, posebno na pad dobiti CBBiH. Mjere se prvenstveno odnose na već donesene i buduće promjene okvira obavezne rezerve za komercijalne banke u BiH“, naglasio je Softić.
