BRISEL – Evropska unija i Kanada potpisale su sporazum o slobodnoj trgovini koji treba da doprinese privrednom rastu i zapošljavanju, ali još oko 40 nacionalnih i regionalnih parlamenata u Evropi mora da verifikuje sporazum da bi u potpunosti stupio na snagu.

Pregovori o prihvatanju sporazuma nisu prošli bez problema jer se potpisivanju usprotivila belgijska Valonija.

Sporazum sa Valonijom je postignut u četvrtak, a parlament Valonije izglasao je saglasnost u petak.

Kanadski premijer Džastin Trudo potpisao je sporazum zajedno sa predsjednicima Evropskog savjeta i Evropske komisije, Donald Tuskom i Žan Klod Junkerom, te slovačkim premijerom Robert Ficom, čija zemlja u ovom polugodištu predsjedava EU-om.

Za Kanadu je ovaj sporazum naročito važan zato što će moći da smanji zavisnost od američkog tržišta.

Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum /CETA/ treba djelomično da stupi na snagu početkom 2017. godine kada će se ukinuti većina uvoznih dadžbina.

Otava i Brisel su još 2013. godine dogovorili okvirni sporazum o slobodnoj trgovini. Protivnici ovog aranžmana vjeruju da će sporazum negativno uticati na standarde u zaštiti životne sredine, radničkih prava, zdravlja i opšte sigurnosti.

Nekoliko sati prije potpisivanja predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc rekao je da je samo prije nekoliko dana ovaj sporazum u javnosti već bio proglašen mrtvim, a "danas imamo sporazum koji se može smatrati standardom za buduće trgovačke sporazume".

"Potpisivanje je takođe je poruka onima koji su otpisali EU kao neefikasnu, nesposobnu za sklapanje sporazuma i okrenutu prema sebi. EU ne okreće leđa svijetu, odlučna je više nego ikad sarađivati sa svojim parnterima i braniti svoje vrijednosti te stvarati mogućnosti za svoje građane i poduzeća", rekao je Šulc.

Dodao je da se protiv globalizacije ne može boriti samoizolacijom, nego kroz aktivno sudjelovanje u preoblikovanju trgovinskog sistema.

Potpisivanje sporazuma je bilo predviđeno za 27. oktobra, ali je  odgođeno jer je nedostajala saglasnost svih zemalja članica EU-a.

Sporazum će djelomično i privremeno stupiti na snagu sljedeće godine, nakon što ga odobre evropski i kanadski parlament.

CETA je mješoviti sporazum, što znači da su potpisnici sa evropske strane i institucije EU-a i njene zemlje članice.

Stoga se nakon odobrenja EP-a mogu odmah početi primjenjivati odredbe koje su u nadležnosti EU-a, poput carinske politike, a to znači ukidanje carine za 99 posto proizvoda već od sljedeće godine.

Evropska unija, koja ima preko 500 miliona stanovnika ostvarila je 2015. godine s Kanadom, u kojoj živi 35 miliona ljudi, višak od 6,9 milijardi eura u trgovini robom i 3,8 milijardi eura u trgovini uslugama.

Evropska komisija navodi da će CETA donijeti "opipljive" koristi evropskim kompanijama, jer će se ukinuti 99 odsto carina.

Od prvog dana privremene primjene sporazuma Kanada će ukinuti carine za robu iz EU u vrijednosti 400 miliona evra, a na kraju tranzicijskog perioda za ukidanje carine ta brojka će narasti na 500 miliona evra godišnje.

Preduzećima iz EU omogućiće se učešće u kanadskim javnim konkursima na svim nivoima vlasti (saveznoj, pokrajinskoj i lokalnoj) u raznim područjima od informatičkih sistema do cesta i željeznice.

To je veliki dobitak za evropske kompanije, jer je EU već omogućila široki pristup kanadskim kompanijama.

Protivnika sporazuma CETA bilo je na obje strane. U Institutu Vijeće Kanađana tvrde da će on donijeti smanjenje ekonomskog rasta, gubitak radnih mjesta, smanjenje plata i poreskih prihoda.

U studiji koju su izradili istraživači sa Univerziteta Tufts Pierre Kohlera i Servaas Stroma, a koji tvrde da će Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) "dovesti ne samo do ekonomskih gubitaka, već i povećanja nezaposlenosti i nejednakosti". Prema navodima autora studije, makroekonomske posljedice planiranog trgovinskog sporazuma između Kanade i Evropske unije su značajne.

Do 2023. godine, ugovor CETA dovest će do gubitka oko 230.000 radnih mjesta, uglavnom u Evropskoj uniji. Osim toga, očekuje se da će preusmjeriti trgovinu unutar Unije u korist Njemačke, Francuske i Italije, a na štetu drugih zemalja članica.

Ugovor će takođe povećati pritisak na plaće u Kanadi i EU, što će rezultirati gubitkom prosječnog godišnjeg rasta zarade od 1985 dolara u Kanadi te između 353 i 1488 dolara u EU, ovisno o zemlji, navodi se u studiji. (Agencije)