BANJALUKA – Akcionim planom Republike Srpske, Vlada je definisala mjere kojima će realizovati obaveze iz Reformske agende za BiH, a to su utvrđivanje ukupnog fonda plata i svih tekućih rashoda na svim nivoima vlasti, te donošenje odluke koja uvodi moratorijum na povećanje plata u javnom sektoru, odnosno "zamrznuti" ukupan fond plata u javnom sektoru do donošenja sistema određivanja plata na osnovu vrijednosti.

U Strateškom planu za smanjenje ukupne potrošnje na plate u periodu 2017-2019. godine, koji je pripremila Vlada Republike Srpske s ciljem realizacije preuzetih obaveza kako iz Reformske agende za BiH, tako i iz Pisma namjere sa MMF-om, navedeno je da su prve dvije navedene mjere realizovane prilikom usvajanja Budžeta Republike Srpske za ovu godinu, dok je odluka koja uvodi moratorijum na povećanje plata ostala da se dodatno razradi kroz novi aranžman sa MMF-om.

U dokumentu se navodi da je Vlada na 31. redovnoj sjednici, 23. jula 2015. godine, usvojila Reformsku agendu za BiH za period 2015-2018. godina, a na 36. redovnoj sjednici, održanoj 27. avgusta 2015. godine, usvojen je Akcioni plan Republike Srpske za realizaciju Reformske agende.

Agendom je precizirano da je stanje javnih finansija svih nivoa vlasti u BiH takvo da je neophodno provesti fiskalnu konsolidaciju koja će postepeno dovesti do smanjenja budžetskog deficita i srednjoročno dovesti do smanjenja nivoa javnog duga.

Cilj fiskalne konsolidacije je da obezbijedi stabilno makroekonomsko okruženje, ali za stabilan, pozitivan realni rast u srednjem i dugom roku neophodno je provesti niz strukturalnih reformi u oblastima radnog zakonodavstva, reforme javne uprave i politike zapošljavanja u javnom sektoru, unapređenja poslovne klime i konkurentnosti, restrukturiranja javnih preduzeća, reforme socijalnih davanja, reforme zdravstvenog sektora, te vladavine prava.

Pored toga, svi nivoi vlasti jasno su iskazali opredjeljenje da je potrebno utvrditi ukupan fond plata i svih tekućih rashoda na svim nivoima vlasti, koji se neće moći povećavati bez obzira na rast poreskih prihoda, dok će smanjenje rashoda najvećim dijelom biti rezultat provođenja reformi javne uprave, uključujući stroge kontrole zapošljavanja i ukupnog fonda plata u javnom sektoru.

Agendom je takođe definisano da će kroz novi aranžman sa MMF-om biti utvrđen novi fiskalni okvir, koji će postaviti nivo javnog duga na silaznu putanju, a stvoriće i prostor za povećanje javnih investicija i istovremeno smanjiti učešće javnog sektora u ekonomiji.

U dijelu Reforma javnog sektora, posebno je istaknuto da će Savjet ministara BiH i entitetske vlade usvojiti ključne principe, koji su osnova za sljedeći ciklus refome javne uprave. Modernija, kompetentnija, transparentnija, efikasnija, isplativija i odgovornija javna uprava poboljšaće pružanje javnih usluga i ostvariti uštede, navodi se u Starteškom planu za smanjenje ukupne potrošnje na plate.

Na sjednici Fiskalnog savjeta BiH, održanoj 24. maja ove godine, vlasti u BiH su postigle dogovor sa Misijom MMF-a u vezi sa novim aranžmanom, kada je usaglašeno i Pismo namjere.

U Pismu namjere, jedan od tri cilja, jeste nastavak procesa fiskalne konsolidacije kako bi se osiguralo kontinuirano smanjenje javnog duga u odnosu na BDP, uz istovremeno smanjenje veličine javnog sektora i unapređenje kvaliteta javne potrošnje.

Takođe, posebno je istaknuto da će se u narednom periodu preusmjeriti javni rashodi smanjenjem tekuće potrošnje kako bi se napravio prostor za prijeko potrebno povećanje kapitalnih rashoda, koji u većoj mjeri pogoduju ekonomskom rastu.

S tim u vezi, svi nivoi vlasti su iskazali jasno opredjeljenje da će na strani rashoda, izvršiti racionalizaciju i povećati efikasnost funkcionisanja javne uprave imajući za cilj smanjenje veličine javne uprave u srednjem roku.

U tom pravcu, svi nivoi vlasti su se obavezali da će usvojiti strateške planove za obuzdavanje potrošnje na plate /putem uzdržavanja od povećanja osnovice za plate, koeficijenata i naknada/ i smanjenja ukupne zaposlenosti u javnom sektoru za vrijeme programa, s početkom u 2017. godini.

U dijelu Strateškog plana koji se odnosi na politiku plata u javnom sektoru Republike Srpske navodi se da su rashodi za bruto plate u Budžetu planirani u skladu sa zakonima koji definišu navedenu oblast, a to su zakoni o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske, o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Srpske, o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova, o platama zaposlenih u oblasti prosvjete i kulture Republike Srpske, o platama i naknadama sudija i tužilaca u Republici Srpskoj i Zakona o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske.

U svrhu unapređenja funkcioniranja tržišta rada, Narodna skupština Republike Srpske je u decembru 2015. godine usvojila novi Zakon o radu u skladu sa Reformskom agendom i u konsultacijama sa osobljem MMF-a, Svjetskom bankom i socijalnim partnerima.

U toku su pregovori u vezi sa novim kolektivnim ugovorima s ciljem postizanja dogovora u pogledu novih uslova rada, koji će biti u skladu sa novim zakonima o radu.

"Analizirajući ukupne izdatke na plate u javnom sektoru Republike Srpske, koji su u 2015. godini iznosili 875.606.236 KM, vidimo da je njihovo učešće u bruto domaćem proizvodu /BDP/ 9,9 odsto, od čega su plate budžetskih korisnika 7,8 odsto BDP-a, plate u vanbudžetskim fondovima 0,4 odsto BDP-a, dok je učešće plata jedninica lokalne samouprave u BDP-u Republike Srpske 1,7 odsto", navodi se u Starteškom planu.

Analizirajući ukupan broj zaposlenih u javnoj upravi Republike Srpske, koji u 2015. godini iznosi 46.050, zaključeno je da u ukupnom broju zaposlenih u Republici Srpskoj učestvuje sa 18,7 odsto, od čega se na budžetske korisnike odnosi 14,6 odsto, na vanbudžetske fondove 0,7 odsto, te 3,4 odsto na jedinice lokalne samouprave.

Prosječna neto platu u Republici Srpskoj u 2015. godini je iznosila 831 KM, a posmatrano po djelatnostima, koje imaju veću prosječnu platu od prosjeka Republike, taj poredak je slijedeći: Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja – 1.261 KM, Informacije i komunikacije – 1.149 KM, Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje – 1.104 KM, Vađenje ruda i kamena – 1.097 KM, Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom gasom, parom i klimatizacija – 1.067 KM, Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada – 1.052 KM i Obrazovanje – 851 KM.

Kada je riječ o Reformi politike plata u javnom sektoru Republike Srpske, u Starteškom planu se navodi da, imajući u vidu jasna opredjeljenja koja je Vlada Republike Srpske iskazala kroz Reformsku agendu i Akcioni plan Republike Srpske za realizaciju Reformske agende, sve ono što je urađeno u oblasti politike plata i zapošljavanja u javnoj upravi još od 2009. godine, kada su plate svih budžetskih korisnika smanjene za 10 odsto, a visokopozicioniranih za 25 odsto, a potom i kroz Pismo namjere sa MMF-om za novi aranžman, nedvosmisleno proizilazi da će Vlada Republike Srpske u periodu 2017-2019. godina smanjiti potrošnju na plate budžetskih korisnika, kao učešće u BDP-u u odnosu na 2016. godinu, a proces će započeti Budžetom Republike za 2017. godinu.

Osnovice za plate, platni koeficijenti, te naknade u periodu 2017-2019. godina neće biti povećavani.

Vlada Srpske će uz podršku Svjetske banke uspostaviti Registar zaposlenih u javnoj upravi Srpske, koji je trenutno u fazi razvoja, i koji će biti osnova za detaljnu analizu svakog radnog mjesta pojedinačno, te izradu planova za smanjenje broja zaposlenih u srednjem roku, s ciljem uspostavljanja efikasnije javne uprave.

"Reformom zdravstvenog sektora, koju radimo sa Svjetskom bankom, sistem zdravstvene zaštite učinićemo održivim i unaprijedićemo kvalitet i pravičnost zdravstvenih usluga, tako da će reforma obuhvatiti rješavanje problema dugovanja zdravstvenog sektora, definisanje novih modela i izvora finansiranja, jačanje finansijske odgovornosti, kontrolu i upravljanje zdravstvenim ustanovama uz standardizaciju mreže zdravstvenih ustanova", ističe se u dokumentu.

S tim u vezi, u konsultacijama sa USAID-om, Vlada Srpske će dovršiti proces širenja sistema trezorskog poslovanja na zdravstvene ustanove /domovi zdravlja i bolnice/ u Republici Srpskoj do kraja marta 2017. godine.

Reformama javnih preduzeća, koje će Vlada preduzeti u 2017. i 2018. godini, plate i naknade zaposlenih u javnim preduzećima biće usaglašene sa platama i naknadama zaposlenih u javnoj upravi, a posebna pažnja biće posvećena i analizi broja zaposlenih.

Da bi se olakšalo otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru cilj je smanjiti poresko opterećenje rada posredstvom umanjenja stopa obaveznih doprinosa. S tim u vezi, uz pomoć MMF-a biće pripremljen sveobuhvatni plan umanjenja stopa obaveznih doprinosa do kraja septembra 2016. godine kako bi se isti počeli primjenjivati 1. januara 2017. godine.

"Osiguraćemo da smanjenje stopa socijalnih doprinosa ima neutralan efekat na deficit kako se ne bi ugrozila održivost socijalnih fondova", navodi se u Starteškom planu objavljenom na sajtu Vlade Srpske.

Sumirajući sve prethodno navedeno, Vlada Republike Srpske je u potpunosti opredijeljena da u saradnji sa međunarodnim partnerima u reformskim procesima, prije svih sa MMF-om i Svjetskom bankom, sa kojima je već započela reforme u pojedinim sektorima, nastavi da provodi mjere definisane Reformskom agendom, Akcionim planom Republike Srpske za realizaciju Reformske agende, Pismom namjere, te svim budućim planovima koji imaju za cilj nastavak procesa fiskalne konsolidacije kako bi se osiguralo kontinuirano smanjenje javnog duga u odnosu na BDP, uz istovremeno smanjenje i unapređenje kvaliteta javne potrošnje, kako bi se oslobodio dodatni prostor za povećanje kapitalnih rashoda, koji će dugoročno dovesti do bržeg ekonomskog rasta.

S tim u vezi, do kraja 2016. godine, u saradnji sa Svjetskom bankom biće usvojeni planovi za reformu zdravstvenog sektora i Plan restrukturiranja Željeznica, a kroz budžetski proces za 2017. godinu, sa svakim budžetskim korisnikom biće urađena detaljna analiza broja zaposlenih i rashoda za plate i naknade.

Cilj reforme zdravstvenog sektora i javnih preduzeća jeste uspostavljanje efikasnijih sistema, koji su dugoročno održivi kroz optimalizaciju broja zaposlenih radnika.

Sve navedeno poslužiće kao osnova za izradu Operativnog plana za smanjenje ukupne potrošnje na plate u periodu 2017-2019. godina, koji će usvojiti Vlada Republike Srpske do kraja ove godine. (Agencije)