LONDON – I dok je 2018. godina bila godina izbijanja trgovinskih ratova, 2019. godine će biti godina kada će svjetska ekonomija osjećati bol i patnju tih ratova i sporova.

Ako Donald Tramp ispuni svoju prijetnju i uvede nove takse na kinesku robu, rast BDP Kine u 2019. godini usporiće se za 1,5 odsto.

“Čak i ako primirje koje je zaključeno na samitu G20 bude poštovano, taj spor može postati početak faze dugoročnog ekonomskog hladnog rata“, navodi se u prognozi.  Ipak, već sada se osjećaju posljedice.

Naime, “GoPro Inc” prebacuje proizvodnju iz Kine i to će biti gotovo do ljeta 2019. i tako će “GoPro Inc” postati prvo veće ime koje će preduzeti nešto ovakvo.

“Svako miješanje i uplitanje u trgovinu biće veliko opterećenje za ekonomiju”, kaže Hamid Mogadama, glavni izvršni direktor Prologis Inc, iz San Franciska koji posjeduje čak 4000 logističkih objekata širom svijeta.

“Naravno, to će dovesti do usporavanja svjetske ekonomije, što je neminovno”, kaže Mogadam.

Finansijska tržišta već osjećaju teret. Procjenjuje se da je samo vijest o trgovinskom ratu dovela do neto pada od 6% ove godine.

Kinesko berzovno tržište je izgubilo 2000 milijardi u vrijednosti tokom 2018. godine, a teška situacija će biti i u 2019. godini.

Nedavni podaci izražavaju zabrinutost da će trgovinski ratovi uticati na američki rast tokom 2019. godine. Potrošači u Americi su već sada su daleko manje optimistični kada je riječ o budućnosti ekonomije u nardnoj godini. Neke od kompanija već sada su smanjile prognoze profita za 2019.

MMF predviđa da će obim trgovinske razmjene usporiti na 4% u 2019. godini sa 4,2% koliko je iznosila u 2018. ili čak 5,2% koliko je iznosila u 2017. Oni upozoravaju da su trgovinske barijere postale sve izraženije.

Evropa svakako neće ostati izolovana. I dok njemačka mašinerija ove godine proizvesti rekordnih 228 milijardi, trgovinski sporovi su razlozi zašto se predviđa usporavanje rasta.

Izvoz će tokom 2018. godini porasti za nekih 5% u realnim uslovima, što je najviše od 2011. godine, prije nego krene usporavanje, koje će se nastaviti i naredne godine. Očekuje se usporenje oko 2% naredne godine.

Negativni uticaj na svjetsku ekonomiju može izvršiti i spor vlasti Italije i EU, koji se tiče planiranih budžetskih rashoda. Prijetnju predstavljaju i nesuglasice u italijanskoj vladajućoj koaliciji.

Izlazak Velike Britanije ili Brexit iz EU takođe će nanijeti štetu ekonomiji. Prema prognozama, bez sporazuma o Brexitu BDP Velike Britanije će do 2030. godine biti za 7% niži, nego u slučaju da London ostane u Evropskoj uniji. Sporazum pri kojem će Velika Britanija ostati u okviru carinske unije sa EU, značiće smanjenje za 3%.

Naravno, postoji i realan rizik da Amerikanci stave tarife i na auto uvoz iz Evrope i Japana, što bi bio potez koji će naštetiti odnosima izmeđun ekih od najvećih svjetskih ekonomija.

Ipak, trgovinski rat i dalje se nadvija nad svjetskom ekonomijom. Nedavno hapšenje Meng Vanžu samo pokazuje kako rizik neočekivanih razvoja događaja mođe brzo da zapali ionako već napetu situaciju.

Dakle, najkritičnije pitanje jeste da li će Vašington i Peking uspjeti da postignu sporazum do 1. marta, kada ističe tzv. “primirje”.

Ako uspiju postići sporazum, to će svakako podići oblake koji su se nadvili nad svjetsku ekonomiju. (BLOOMBERG)