SARAJEVO – U periodu od januara do juna ove godine ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene BiH iznosio je 23,6 milijardi KM, što je za 4,83 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su na konferenciji za novinare naveli da je od ovog iznosa, izvoz u šest mjeseci ove godine iznosio 8,65 milijardi KM, što je povećanje od gotovo 445 miliona KM ili 5,42% u odnosu na isti period prethodne godine.
“Uvoz je iznosio 14,95 milijardi KM, uz rast od 644 miliona KM ili 4,5%. Deficit u robnoj razmjeni iznosi 6,3 milijarde KM. Uprkos ranim znakovima industrijskog oporavka, koji su doprinijeli povećanju izvoza BiH, ekonomska neizvjesnost ostaje izražena, posebno zbog oslabljene potražnje i fragmentacije trgovinskih lanaca.
S druge strane, uvoz u BiH je takođe porastao, što je u najvećoj mjeri rezultat povećane domaće potrošnje, povećanog uvoza repromaterijala i stabilnijih prihoda stanovništva. Nastavak velikih infrastrukturnih projekata doveo je do dodatnog uvoza građevinskog materijala, mehanizacije i industrijskih sirovina”, kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem.
Istakao je da EU ostaje najznačajniji trgovinski partner BiH, s preko 66% ukupnog izvoza i gotovo 68% ukupnog uvoza.
Ukupan uvoz iz evrozone iznosio je 9,91 milijardu KM i veći je za 211,29 miliona KM, dok je izvoz iznosio 6,36 milijardi KM, što je više za 303,55 miliona KM u odnosnu na isti period prethodne godine. U posmatranom periodu, trgovina unutar CEFTA bilježi najveći relativni rast, što pokazuje značaj regionalne integracije i komplementarnosti među ekonomijama zapadnog Balkana usljed jačanja regionalne trgovinske povezanosti i veću konkurentnost bh. robe u CEFTA zemljama.
“Ukupan izvoz u ove zemlje iznosio je 1,42 milijarde KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 124,63 miliona KM, dok je uvoz u zemlje CEFTA regiona iznosio 2,34 milijarde KM i veći je za 230,48 miliona KM. Na tržište EFTA izvezeno je 534,12 miliona KM i izvoz je veći 18,66 miliona KM, dok je uvoz iznosio 321,27 miliona KM. Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan pad izvoza na tzv. treća tržišta za 2,26 miliona KM, dok je uvoz povećan za 147,98 miliona KM. Pad izvoza je ostvaren u Kinu, dok je u Tursku i SAD povećan”, kazao je Ćeranić.
Što se tiče sektora privrede, najveći deficit je ostvaren u agro i prehrambenom sektoru, i to u vrijednosti od dvije milijarde KM, što čini 32% ukupnog deficita u razmjeni BiH sa svijetom.
“U ovom deficitu najviše učestvuje razmjena mesa koja ima negativan saldo i to u vrijednosti od 245,3 miliona KM, što pokazuje da je izvoz 12% manji od uvoza. Ogroman je deficit i u razmjeni pića i alkohola. Za pola godine isti iznosi 228 miliona KM, a isti čini prekomjeran uvoz vode, vode sa zaslađivačem, sokova, piva i drugih alkoholnih proizvoda. Metalska industrija je ostvarila ukupan obim razmjene od 9,7 milijardi KM, od čega na rude i metale otpada 3,8 milijardi KM, a na sektor mašina, aparata i uređaja 5,9 milijardi KM”, rekla je Belma Alihodžić iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Dodala je da su negativni trendovi zabilježeni i u industriji tekstila, kože i obuće.
“Ostvaren je izvoz od 811,4 miliona KM, što je smanjenje od 42,4 miliona KM. Istovremeno, drvna industrija u robnoj razmjeni jedina ostvaruje suficit. Za pola godine je isti, zajedno sa madracima, grafičkom industrijom i namještajem, iznosio 590,5 miliona KM”, kazala je Alihodžićeva.
Na konferenciji je rečeno da se u narednim mjesecima očekuje da će spoljnotrgovinska razmjena BiH zadržati sličan tempo kao do sada, bez značajnijih promjena ili oscilacija.
“S druge strane, rast plata, povećani priliv doznaka iz inostranstva i blago povišena inflacija mogli bi rezultirati porastom domaće potrošnje, što bi u konačnici moglo uzrokovati povećanje uvoza u narednom kvartalu. Što se tiče izvoza, predviđa se umjereni rast, ali bez većih skokova”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH. (Nezavisne, Foto Pixabay)
