SARAJEVO – Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić rekao je danas da je obim stranih investicija u BiH prošle godine iznosio 701 milion evra, a u prvoj polovini ove godine 204 miliona, što ukazuje da su mogućnosti za investiranje u BiH mnogo bolje nego što je o tome izgrađena percepcija i domaće i međunarodne javnosti.

Špirić je na početku drugog dana Bečkog ekonomskog foruma u Sarajevu naveo da je ukupan obim stranog investiranja u BiH od 1994. do ove godine iznosio 5,55 milijardi evra, od čega je 33 odsto investirano u proizvodnju, 22 odsto u bankarstvo, 14 odsto u telekomunikacije, 12 odsto u trgovinu, dva odsto u transport itd.

“BiH je zemlja koja je zbog svojih bogatih resursa izuzetno privlačna investitorima, koji će zajedno sa domaćim privrednim subjektima raditi na unapređenju privrednog razvoja”, naglasio je Špirić, dodajući da se ambijent za investicije u BiH postepeno popravlja i približava evropskim standardima.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH, koji je i pokrovitelj ovog skupa, poručio je učesnicima foruma da posebnu pažnju usmjere na velike mogućnosti i resurse u oblasti energije.

“Procjene govore da je trenutno u upotrebi samo 40 odsto iskoristive hidroenergije u BiH. Studija energetskog sektora utvrdila je potencijale za hidro-proizvodnju, čiji je ukupan kapacitet 1824 megavata u Federaciji BiH i 1177 megavata u Republici Srpskoj”, naveo je Špirić.

Prema njegovim riječima, ovo predstavlja značajan resurs i za mnoge od elektrana su pripremljene studije predizvodljivosti, preliminarni projekti ili finansijske studije.

Ističući da se iskorištavanje ovog potencijala uklapa i u energetsku politiku EU, on je rekao da BiH posjeduje i značajne potencijale za razvoj malih hidroelektrana.

On je naveo da je studijom energetskog sektora ustanovljeno skoro 300 megavata u planiranim malim hidroelektranama, dok bi budući potencijal mogao da dostigne i do 1 000 megavata.

“Pomenuo bih i druge važne infrastrukturne projekte kao što je izgradnja koridora `Pet ce`, rekonstrukcija željezničke mreže, plovnost Save, uspostavljanje Regionalnog centra za suzbijanje požara u jugoistočnoj Evropi i Regionalnog mehanizma za obezbjeđenje od prirodnih nepogoda” – istakao je Špirić.

Prema njegovom mišljenju, sa stanovišta značajnih investicija, kako u energetski sektor, tako i u bilo koji drugi, regionalni pristup ima bolje šanse za uspjeh.

“Privlačenje investicija pitanje je koje je odavno prešlo državne granice. Zemlje regiona moraju da pokažu više smisla za saradnju u svim domenima, kako političkim tako i ekonomskim. Iz tog razloga sam i pokrenuo inicijativu prema Sekretarijatu Regionalnog centra za saradnju koji je smješten u Sarajevu, za formiranje Investicione banke jugoistočne Evrope” – rekao je Špirić.

Prema njegovim riječima, upravo zbog navedenih razloga strateško opredjeljenje i prioritet BiH je razvijanje regionalne saradnje s ciljem da zemlje pojedinačno, kao i region u cjelini, napreduju i u svim segmentima dostignu neophodne standarde za integracije u evropske strukture sa posebnim fokusom na razvoj regionalnih kapaciteta.

Realan BDP u prosijeku viši za šest odstoObjavljeno u kategoriji:Ostalo dana 28.09.2009 Pregleda 30 puta, 30 danas

SARAJEVO, Realan rast bruto društvenog proizvoda u BiH od 2003. do 2008. godine u prosjeku je iznosio više od šest odsto – rekao je danas u Sarajevu predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić.

Špirić je na početku drugog dana Bečkog ekonomskog foruma, čiji je on pokrovitelj, istakao da je BiH u navedenom periodu bilježila i rast industrijske proizvodnje, zaposlenosti i deviznih rezervi.

“Ostvareni ekonomski rast predstavljao je direktan rezultat provedenih reformi i povoljnog spoljnjeg okruženja” – istakao je Špirić.

Navodeći da je već sada jasno da će posljedice globalne ekonomske krize biti usporavanje ekonomskog rasta, Špirić je saopštio da Savjet ministara Bih i entitetske vlade, svjesni mogućih posljedica krize, preduzeli niz mjera radi očuvanja makroekonomske stabilnosti i omogućavanja daljeg privrednog rasta.

“Institucije vlasti u BiH na svim nivoima provode brojne reforme čiji je cilj izgradnja tržišnog i civilnog društva kako bismo što prije postali dijelom EU. Rezultati tih reformi vide se u postepenom poboljšanju poslovnog okruženja u kontekstu olakšavanja poslovanja privrednih subjekata” – naglasio je Špirić.

Prema njegovim riječima, posebna pažnja posvećuje se privlačenju stranih investicija, kao i stimulisanju domaćih.

“Podatak koji ohrabruje nas koji provodimo reforme, kao i potencijalne investitore jeste da je BiH ove godine popravila svoj rang u izvještaju `Poslovanje` (Doing business) koji se odnosi na lakoću poslovanja privrednih subjekata. Ohrabrujuće su i ocjene Svjetske banke da čak i tokom ekonomske krize zemlje jugoistočne Evrope nastavljaju da unapređuju poslovno okruženje” – rekao je Špirić.

“Želja mi je da se sa današnje konferencije pošalju poruke o pozitivnoj privrednoj klimi i potencijalima BiH, kao i poruke investitorima da je Bih spremna za dalji razvoj privrede i da predstavlja sigurno područje za plasman investicija i novca” – poručio je Špirić.

Generalni sekretar Bečkog ekonomskog foruma Elena Kirčeva rekla je da je važno da budu eliminisane administrativne barijere, što je jedan od preduslova za realizaciju projekata investiranja u BiH.

Ona je istakla da je oko 70 kompanija iz Austrije i drugih zemalja izrazilo želju da učestvuje na ovom forumu i da to treba iskoristiti.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević izjavio je u obraćanju Bečkom ekonomskom forumu da su ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, prvenstveno mreže autoputeva u BiH, prva na listi za privlačenje potencijalnih stranih investitora u BiH.

Zirojević je istakao da bi na taj način bio zaposlen značajan broj radne snage, te da bi se anagažovane lokalne građevinske kompanije, što bi bitno uticalo na jačanje domaćeg sektora građevinarstva.

“Ovdje treba razmisliti o koncesionim opcijama i mogućnostima ulaska u projekte javno-privatnog partnerstva… Ne smiju se zaobići manji infrastrukturni radovi u lokalnim sredinama koji treba da budu komplement velikih infrastrukturnih projekata”, naglasio je Zirojević.

On je istakao da BiH mora da radi na tome da komparativne prednosti koje ima uskladi sa slabostima, ističući da su prednosti položaj BiH kao zemlje u središtu Balkana i resursi kojima raspolaže, a slabost je saobraćajna infrastrukturna nepovezanost i unutar zemlje i sa okruženjem.

“Bez pojednostavljenja i smanjenja vremena saobraćajne komunikacije sa okruženjem BiH prijeti opasnost da bude zaobiđena”, naglasio je Zirojević i dodao da se slabost BiH ogleda i u nisko intenzivnim tehnologijama i resursno izvoznoj ekonomiji, umjesto da se okrene privlačenju investicija u nove i savremene tehnologije koje će podići stepen finalizacije proizvoda koje domaća ekonomija proizvodi i izvozi.

On je naglasio da svi nivoi vlasti u BiH moraju napraviti planove ulaganja u infrastrukturne energetske objekte, prvenstveno u izgradnju hidroenergetskih objekata čija proizvodnja treba biti izvozno orijentisana, a sa jačanjem privrede BiH biće usmjerena ka domaćem tržištu.

”Ne smijemo zaboraviti činjenicu da je trenutno iskorišteno samo 40 odsto hidropotencijala u BiH, ali isto tako da je nivo električne energije koji BiH troši mali samo zato što privreda stoji”, naglasio je Zirojević i dodao da je, osim ulaganja u velike hidroenergetske projekte, potrebno usmjeriti pažnju i ka izgradnji hidroelektrana manjeg kapaciteta koje mogu da povećaju nivo proizvodnje električne energije.

Procijenjeni potencijali za proizvodnju električne energije iz hidroizvora dva puta su veći od kapaciteta postojećih elektrana, rekao je on i dodao da su potencijali za izgradnju novih elektrana na području BiH 7 000 megavata, odnosno 30 000 gigavat-časova električne eneregije godišnje.

On je naglasio da je činjenica da domaći ulagači nemaju dovoljno investicionog potencijala da ulažu u projekte ovog tipa, tako da, naveo je on, ostaje da se kroz isticanje ove činjenice na ovakvim forumima pokušavaju privući potencijalni strani investitori.

“Ne smijemo čekati, hajde da na osnovu dokumenata i studija kojima BiH i njeni entiteti raspolažu napravimo jasan plan i krenemo prema stranim investitorima, odredimo moguće strane ulagače – velika inostrana preduzeća iz ove oblasti, zainteresovane banke, konzorcijume preduzeća. Pokušajmo ih zajednički privući”, rekao je Zirojević.

Zirojević je naglasio da treba podsticati ulaganja i u ostale obnovljive izvore energije poput mogućih vjetroparkova, i, ako je moguće, izraditi studije o ulaganju u biogorivo, istakavši, međutim, njegov lični stav da je daleko bolje te površine iskoristiti za proizvodnju zdrave organske hrane.

On je istakao da bankarski sektor, bez obzira što je najefikasniji i najstabilniji sektor u BiH zahvaljujući prisustvu stranog kapitala u njemu, ima prostora za investiranje, i to u nove oblike finansijskih institucija tipa finansijskih štedionica i zadruga koje treba da obogate i olabave ponudu dostupnog kapitala na tržištu BiH.

“Potrebno je da svim silama pokušamo privući strane investitore koji će aktivnije i u većim iznosima ulagati na tržište kapitala u BiH, na ulaganja u portfolia preduzeća koja kotiraju na berzama. Na ovaj posredna način svakako da bi pomogli jačanju privrede BiH”, naglasio je Zirojević u obraćanju Bečkom ekonomskom forumu.

Predsjednik Bečkog ekonomskog foruma Erhard Busek rekao je da su EU preko svojih fondova i Svjetska banka spremni odmah da izdvoje 25 miliona evra za investiranje u BiH, ali samo za projekte koji su spremni i koji mogu biti realizovani.

“Da bi ti projekti mogli biti realizovani potreban je i politički dogovor onih koji donose odluke”, rekao je Busek.

Prema njegovim riječima, zakonsko-pravni okvir za investiranje u BiH sasvim je uredu, ali proces odlučivanja na različitim nivoima u BiH predstavlja prepreku za investitore.

“Taj proces donošenja odluka koje su bitne za investiranje u BiH trebalo bi da bude brži” – smatra Busek, dodajući da poteškoća ima, ali da, ako smo spremni da pronalazimo rješenja i da ih prevaziđemo, ima načina kako da to učinimo.

Prema njegovim riječima, svrha ovog foruma je u umrežavanju potencijalnih investitora i predstavnika sektora gdje te investicije mogu biti realizovane.

“U BiH postoje velike potrebe za ulaganjima. To su, prije svega, energetski i infarastrukturni sektor” – istakao je Busek i dodao niko nije očekivao tako veliki i impresivan odziv investitora za učešće na ovom forumu.

On smatra da su poteškoće od globalne ekonomske krize u drugim regionima i zemljama mnogo veće nego u ovom regionu.

“Vi možete mnogo lakše živjeti sa ovom krizom i prevladati je nego što je to u drugim dijelovima svijeta koje je kriza duboko pogodila. Da bi se mogli nositi sa globalnom ekonomskom krizom i pobjediti je potrebno je da se svi angažujemo da damo dodatni podsticaj investicijama preko kojih možemo da tražimo rješenja ove krize” – pojasnio je Busek.

On je podržao ideju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Nikole Špirića o osnivanju Regionalne razvojne banke i dodao da ona zaživljava, te da su već u toku pripreme pod pokroviteljstvom Austrijske i Slovenačke razvojne banke, a zainteresovane su i razvojne banke Italije, Njemačke i Francuske.

Busek je najavio da će se u novembru u Beču okupiti veliki broj investitora, te da je formiran i Upravni komitet u kojem sjede guverneri centralnih banaka iz regiona.

Izvor Agencije