ZAGREB – Postrožena ograničenja ispuštanja zagađujućih tvari mogla bi rezultirati skupom modernizacijom ili zatvaranjem trećine velikih elektrana na ugalj u Evropi, pokazalo je istraživanje Instituta za energetsku ekonomiku i finansijsku analizu (IEEFA).

Zemlje EU dale su 28. aprila zeleno svjetlo prijedlogu da se velikim elektranama uvedu strožija ograničenja za ispuštanje zagađujućih tvari poput sumporovih i dušičnih oksida koji mogu prouzročiti zagađenje zraka i bolesti respiratornog sistema, izvještava Hina.

Kako bi se do 2021. godine uskladile s novim propisima, energetske kompanije morat će ulagati u nove tehnologije radi modernizacije elektrana na ugalj ili ograničiti broj njihovih radnih sati na manje od 1.500 godišnje ili ih zatvarati zaključuju u IEEFA-i.

"Trošak usklađivanja značit će za mnoge elektrane stavljanje ključa u bravu s obzirom na tržišne prognoze i druge nepovoljne trendove", tumači kondultant IEEFA-e i koautor izvještaja Džerard Vin. Elektrane na ugalj u Evropi već sada muku muče kako bi ostale profitabilne u okruženju niskih veleprodajnih cijena struje, slabe potražnje za energijom i pojačane upotrebe obnovljivih izvora.

Tako je prošle godine u Evropi zatvoreno rekordnih 10 gigavata proizvodnih kapaciteta i nekoliko je zemalja EU obećalo postepeno izbaciti ugalj iz energetske mješavine u idućoj deceniji.

Da bi EU ispunio zacrtanog niova emisije štetnih plinova iz Pariskog sporazuma o klimi, moraju do 2020. godine zatvoriti četvrtinu postojećih kapaciteta za proizvodnju energije iz uglja, odnosno u cijelosti napustiti ugalj do 2030. godine, upozorio je ove godine institut Climate Analytics.

Institut IEEFA za ekonomska istraživanja u sektoru energetike i zaštite okoliša analizirao je pak u aktualnom izvještaju oko 600 elektrana u Evropi koje kao pogonsko gorivo koriste ugalj, lignit i biomasu.

Utvrdili su da je njih 108 s ukupnim proizvodnim kapacitetom od 56 gigawata i trećinom kapaciteta EU za proizvodnju struje iz ugalja odgovorno za većinu emisije sumpornih i dušičnih plinova. Ujedno je njihova emisija najmanje 40 posto iznad najvišeg dopuštenog nivoa u EU.

Više od polovine tih 108 elektrana u sastavu je poljskih energetskih kompanija PGE i Tauron, italijanskog Enela, španske Endese, francuskog EDF-a, češkog ČEZ-a, britanskog Draxa i grčkog PPC-a. Te će kompanije morati posegnuti za tehnologijom smanjenja emisije dušičnih plinova, zbog čega će njihovi troškovi proizvodnje struje porasti za dva do četiri eura po megawat-satu.

Alternativno odnosno dodatno će ih tehnologija za smanjenje emisije sumpornih plinova stajati šest do sedam eura po megawat-satu, izračunali su u institutu. Kada premaše najviše dopuštene nivoe emisije dušičnih i sumpornih oksida, modernizacija bi mogla povećati troškove proizvodnje za osam do 11 eura po megawat-satu.

"Ti se troškovi kreću u rasponu od pet do 30 posto očekivanih veleprodajnih cijena struje u Evropi u 2021. godini (40 eura), što je jako značajan trošak", stoji u izvještaju. "Zaključujemo da su posebno u slučaju starijih elektrana ti troškovi previsoki i da bi bio racionalnije zatvoriti elektrane", dodaju autori izvještaja.