BANJALUKA/SARAJEVO – Ekonomija BiH još uvijek je u recesiji, a izgledi za ozdravljenje su i dalje neizvjesni, bez obzira na nastavak rasta izvoza, ali se povećanje industrijske proizvodnje može protumačiti kao nagovještaj početka oporavka, navodi se u Ekonomskom biltenu Svjetske banke za BiH. 
U ovom izvještaju piše da je smanjenje deviznih rezervi u BiH prekinuto zaključivanjem stend-baj aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), koji je omogućio i pristup spoljnim izvorima finansiranja.
– Došlo je i do značajne konsolidacije fiskalnih računa poslije zaključivanja ovog aranžmana, te će se raniji neodrživi deficit od oko osam odsto BDP-a za 2009. godinu u budućem periodu smanjiti na oko pet odsto, što će omogućiti održivi nivo deficita koji je moguće finansirati u kontekstu aranžmana sa MMF-om – navodi se u biltenu.
Svjetska banka navodi da je za devet mjeseci ove godine izvoz BiH opao za 21, a uvoz za 26 odsto u odnosu na prošlu godinu. Trgovinski deficit u istom periodu smanjio se za 30 odsto.
U biltenu piše da je u poređenju sa zemljama u okruženju, BiH u poslovnom okruženju ostvarila određeni napredak, ali zemlje u regionu, i pored toga, brže napreduju.
– To uzrokuje zabrinutost u vezi s mogućnošću BiH da bude konkurentna poslije krize. U drugim zemljama jugoistočne Evrope zapažen je bolji i brži napredak koji se sprovodi sistematski, usklađeno i koordinisano – navodi se u biltenu.
Direktor Ekonomskog instituta Banja Luka Duško Jakšić očekuje da RS i BiH iz krize izađu prije nego druge ekonomije.
– Sređivanje tržišta i bankarskog sistema trebalo bi da ima pozitivan uticaj na ekonomsku situaciju u svijetu, a spas za domaću ekonomiju je to što nismo imali neke krupne aranžmane, koji su usljed krize propali. S druge strane, smatram da postoje brojni problemi koje "vučemo" još od vremena prije krize. Nama nijedne države u širem okruženju sa energetskim potencijalom kakav ima RS, a koja ima ovako nisko učešće industrije u BDP-u. To je ono na čemu treba da se radi – kazao je Jakšić.
Prema njegovim riječima, sljedeća godina će biti bolja u ekonomskom pogledu u odnosu na 2009.
– Slovenija, Srbija i Hrvatska, kao i Austrija, Italija i Njemačka, su naši najveći partneri po pitanju investicija i u spoljnotrgovinskoj razmjeni i ove odnose bi trebalo posebno iskoristiti – naglasio je Jakšić.
Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić izjavio je danas da je u ovoj godini u BiH porasla nezaposlenost, zabilježen pad doznaka iz inostranstva i smanjen izvoz proizvoda iz BiH.
Kozarić je ocijenio da će se refleksije globalne ekonomske krize u BiH osjećati i u narednoj godini.
“Volio bih da mogu dati neku optimističku projekciju, ali generalno oporavak za BiH će biti dosta spor i težak. Moram biti realan, idemo u izbornu godnu, dosta političkih tenzija je već prisutno, politički ambijent ne stvara klimu za ekonomski rast, strana ulaganja, domaće investitore, tako da nisam baš puni optimista”, rekao je Kozarić.
On je podsjetio da se prvi val globalne ekonomske krize odrazio na bankarski sektor, te da je najsnažniji uticaj imao na realni sektor.
“Mogu sa sigurnošću reći da je bankarski sektor ostao stabilan, da je odgovorio svim zahtjevima svojih deponenata i svim izazovima. Kriza u realnom sektoru se ogleda kroz smanjenje izvoza od 22 odsto i uvoza od 26 odsto, povećanju nezaposlenosti na 24,1 odsto, što je najlošiji makroekonomski pokazatelj za region i najveći problem pred vlastima BiH”, dodao je Kozarić.
On je napomenuo da je inflacija od 1,4 odsto “bila mirna” cijele godine i da ne očekuje značajaniji rast inflacije u narednoj godini.
Govoreći o kreditnoj zaduženosti građana BiH, Kozarić je rekao da ona iznosi 1.750 KM po glavi stanovnika i da je u odnosu na standard u BiH dosta visoka.
Projekti
U biltenu Svjetske banke podsjećaju da u idućih nekoliko mjeseci BiH treba da budu odobrena četiri projekta i to zajam Međunarodne agencije za razvoj (IDA) i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za razvojnu politiku javnih rashoda od 96 miliona dolara, zatim IDA kredit za projekat mreže socijalne sigurnosti i podrške zapošljavanju u vrijednosti od 15 miliona dolara, te kreditna linija za mala i srednja preduzeća od 70 miliona dolara, zajam IBRD-a. Projekt je odobren od strane Odbora Svjetske banke u decembru ove godine.
