SARAJEVO – Svjetska banka očekuje da ekonomski rast u BiH, koji je u prošloj godini dostigao 2,8 odsto, bude zadržan na tri odsto u srednjoročnom periodu.
Prezentujući izvještaj Svjetske banke za zapadni Balkan, ekonomista ove finansijske institucije u BiH Sandra Hlivnjak kaže da je potrošnja u BiH glavni pokretač rasta, dok nezaposlenost, uz skromna poboljšanja na tržištu rada, i dalje ostaje velika i prošle godine je iznosila 25,4 odsto.

Ona navodi da se deficit tekućeg računa u regionu povećava, s tim da u BiH nije došlo do značajnijih promjena, što je svrstava u jednu od rijetkih ekonomija koja bilježe taj trend zahvaljujući povećanju izvoza u odnosu na blagi rast i uvoza.

"Iako su strane direktne investicije u BiH usporene u prošloj godini, one i dalje ostaju glavni izvor spoljnog finansiranja u regionu. Međutim, nivo stranih direktnih investicija u BiH i dalje je nedovoljan da značajnije doprinese povećanju ekonomskog rasta BiH, jer u prošloj godini bilježi pad od 1,2 odsto u odnosu na bruto domaći proizvod", ističe Hlivnjak.

Ona dodaje da projekcije za BiH govore da će povećanje potrošnje, naročito kapitalne, ponovo dovesti njen fiskalni bilans u deficit, koji je prošle godine bio nešto ispod jedan odsto BDP-a.

"Iako deficit i dalje ostaje umjeren, u BiH je veliko poresko opterećenje, a javna potrošnja je neefikasna, što se dokazuje i slabo ciljanim naknadama", navodi se u ekonomskom izvještaju Svjetske banke pod nazivom "Brži rast, više radnih mjesta".

Hlivnjakova je upozorila da za budući ekonomski rast BiH postoje značajni rizici – domaći i spoljni.

Glavni domaći rizik je politički ambijent opterećen tenzijama, koje koče reformske procese u zemlji, posebno u sektorima penzija, energije, transporta, te šalju negativnu sliku iz BiH prema potencijalnim stranim investitorima.

Spoljni rizici podrazumijevaju strukturalno slab rast u EU, post-bregzitovsku neizvjesnost, političke tenzije u Turskoj i ekonomsku krizu u Grčkoj, opštu neizvjesnost i rizik većeg protekcionizma, kao i rizike za povećanje otplate duga zbog jačanja kursa dolara.

Kao urgentne akcije za reforme u BiH, u izvještaju su navedene razvoj sektorskih politika, uspostavljanje bolje ravnoteže između domaćih i spoljnih izvora rasta, provođenje zakona, pregled potrebe sredstava za plate, socijalne beneficije, penzije i investicione politike, te podrška tehnološkim transferima, standardizaciji i povezanosti.

Govoreći o budućnosti aranžmana BiH sa MMF-om s obzirom na zastoj u donošenju zakona o akcizama, Hlivnjakova je rekla da će Svjetska banka sačekati da vidi kako će se ta situacija odvijati, nakon čega je moguća određena revizija procjena ekonomskog rasta BiH za ovu, ali i za prošlu godinu, s obzirom da još nisu objavljeni zvanični finansijski podaci u vezi sa procjenama BDP-a.

Kada je u pitanju region, ekonomije zemalja zapadnog Balkana rastu brže nego u 2015. godini, pri čemu projekcije regionalnog rasta za prošlu godinu iznose 2,8 odsto, a za ovu godinu 3,2 odsto..

Prema riječima, direktora Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana Elen Goldštajn, koja se u prezentaciju izvještaja uključila video-linkom iz Skoplja, ubrzani rast Srbije i Albanije kompenzovao je usporeniji rast u Crnoj Gori, Makedoniji, dok samoproglašeno Kosovo ostaje najbrže rastuća ekonomija u regionu, uprkos usporenom rastu u prošloj godini.

Prema njenim riječima, ekonomski rast i zaposlenost su povećani, a naročito u zemljama koje su ostvarile znatan napredak na smanjenju fiskalnog deficita, rješavanju nasljeđa velikih i neefikasnih institucija i unapređenju okruženja za domaće i strane investicije.

Prema ovom izvještaju, održavanje rasta na zapadnom Balkanu i rješavanje tekućih izazova u vezi sa nezaposlenošću zahtijevaće da zemlje ostanu na reformskom putu.

Potrebno je da sve zemlje regiona nastave fiskalnu konsolidaciju i strukturalne reforme radi unapređenja efikasnosti javnog sektora, povećanja konkurentnosti i razvoja privatnog sektora.

U izvještaju se naglašava da reforme u regionu treba usmjeriti na oblasti tržišta rada, poslovnog okruženja, efikasnosti javnog sektora i globalnih integracija, uz obezbjeđivanje održivog korištenja energije i prirodnih resursa.

Preuzmi analizu