VAŠINGTON – Svjetska banka smatra da će privredna aktivnost u svijetu opasti za 2,9 odsto i opominje da će pad investicija u zemljama u razvoju povećati siromaštvo.

Ta institucija je upozorila da su izgledi za oporavak globalne privrede “neuobičajeno neizvjesni”, uprkos nedavnim znacima poboljšanja u nekim razvijenim zemljama i snizila je procjenu ovogodišnjeg rasta za većinu ekonomija.

Svjetska banka, koja je nedavno povećala vlastitu projekciju slabljenja globalne privrede u 2009. na minus 2,9 odsto, sa minus 1,7 procenata prognoziranih u martu, pozvala je vlade zemalja širom svijeta na “opreznost” pri pravljenju planova za period poslije krize kako bi se preokrenuo sadašnji trend ka ekspanzivnoj monetarnoj i fiskalnoj politici, nakon što svjetska ekonomija počne da se oporavlja.

Stručnjaci svjetske banke su ukazali, u izvještaju o razvoju globalnog finansijskog tržišta koji je objavljen na Međunarodnoj konferenciji u Seulu, da bi do sada nezabilježena ekspanzionistička monetarno – fiskalna politika mogla dovesti do veoma nepovoljnih posljedica u globalnoj privredi ukoliko bude zadržana i poslije oporavka.

Svijet ulazi u eru usporenijeg rasta, što će zahtjevati strožiji i efikasniji nadzor nad finansijskim sistemom, upozorili su stručnjaci SB na skupu u Seulu. “Svjetska recesija se produbljuje,” kaže banka.

Među visoko razvijenim zemljama, ovogodišnji privredni rast u zoni evra će iznositi minus 4,5 odsto i 0,5 odsto u 2010, u odnosu na raniju projekciju od minus 2,7, odnosno 0,9 odsto.

Japanski bruto domaći proizvod (BDP) će ove godine biti smanjen 6,8 odsto (u poređenju s prethodno projektovanih minus 5,3 odsto) , ali će iduće godine porasti jedan odsto (1,5 odsto), dok će u SAD u 2009. biti zabilježeno slabljenje BDP od tri odsto (-2,4 odsto), a u 2010. rast od 1,8 odsto (2,0 odsto).

Svjetska banka prognozira, osim toga, da će privreda zemalja u razviju ove godine porasti samo 1,2 odsto, poslije uspona od 8,1 odsto u 2007. i 5,9 odsto u 2008.

Ukoliko se isključe Kina i Indija, za koje se očekuje rast od 7,2, odnosno 5,1 odsto u ovoj (6,5, odnosno 4,0 odsto u prethodnoj prognozi) i 7,7, odnosno osam procenata u 2010. godini (7,5, odnosno 7,0 odsto), BDP u ostalim zemaljama u razvoju će opasti 1,6 odsto u 2009, uzrokujući nastavak gubitaka radnih mesta i povećanje siromaštva, ukazala je SB u saopštenju, objavljenom na svom Internet sajtu.

Od ostalih zemalja treba ukazati i na bančinu procjenu prema kojoj će BDP Rusije ove godine opasti 7,5 odsto (-4,5 odsto), ali će u 2010. porasti 2,5 procenata (0,0 odsto), dok će brazilska privreda oslabiti 1,1 odsto u 2009. (0,5 odsto) i porasti 2,5 odsto u 2010. godini (3,2 odsto u prethonoj prognozi).

Banka je ocjenila da je region Evrope i centralne Azije najjače pogođen krizom, uglavnom zbog toga što su mnoge zemlje u tom području pri ulasku u krizni period već patile od značajnog debalansa. Veliki deficiti tekućih računa i pregrejane domaće privrede učinile su da mnoge ekonomije u regionu Evrope i centralne Azije budu podložne naglom smanjenju priliva kapitala i slabijoj izvoznoj tražnji, ističu stručnjaci Svjetske banke.

BDP tih zemalja će, prema projekciji Svjetske banke, ove godine opasti 4,7 odsto, da bi se oporavio i porastao oko 1,6 odsto u 2010.

Neto priliv privatnog kapitala u privrede zemalja u razvoju je usljed ekonomske recesije i nestabilnosti finansijskog tržišta smanjen na 707 milijardi dolara u 2008, što predstavlja veliki pad u odnosu na maksimum od 1,2 biliona dolara godinu dana ranije, ukazala je Svjetska banka, koja očekuje da se taj pokazatelj do kraja ove godine gotovo prepolovi, na svega 363 milijarde dolara.

“Neophodnost reorganizacije bankarskog sistema u kombinaciji sa ograničavanjem ekspanzionističke politike u privredno bogatim zemaljama pomoći će da se spriječi kočenje globalnog oporavka”, ukazao je glavni ekonomista i viši potpredsjednik Svjetske banke Džastin Lin.

On smatra da “zemlje u razvoju mogu postati glavni pokretači u procesu izlaska iz krize, ako se uzme u obzir oporavak njihovih domaćih investicija uz inostranu pomoć, uključujući nastavak priliva međunarodnih kredita”.

Mada su autori ovog izvještaja ukazali da su vanredne mjere preduzete u niz velikih privreda sprečile sistemski kolaps, oni su upozorili na značaj zajedničke usaglašene globalne akcije dok je kriza još u toku.

“Da bi se spriječio drugi talas nestabilnosti, mjere treba da budu brzo usredsređene na reformu finansijskog sektora i podršku najsiromašnijim zemaljama”, ukazao je zvaničnik Svjetske banke Hans Timer.