BRISEL – Evropska unija je u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila rekordan pad ekonomske aktivnosti.
Kako pokazuju podaci eurostatističara, bruto domaći proizvod (BDP) Unije u drugom je kvartalu potonuo 14,4 posto u odnosu na isti lanjski period, dok je istovremeno BDP eurozone pao čak 15 posto. Na kvartalnom nivou, odnosno u poređenju s prvim ovogodišnjim tromjesečjem, pad BDP-a EU u drugom je kvartalu iznosio 11,9 posto, dok je privreda eurozone u istom periodu potonula 12,1 posto. To je, ističu u Eurostatu, najveći pad privredne aktivnosti u EU od 1995. godine, otkako u Luxembourgu sistemski vode podatke o kretanju BDP-a na nivou Unije.
Dramatični podaci
Preliminarni podaci o padu BDP-a u drugom tromjesečju po članicama još su dramatičniji. Tako je BDP Njemačke, motora evropske privrede, pao za 11,7 posto na godišnjem nivou, odnosno 10,1 posto na kvartalnom nivou. Francuska ekonomija potonula je još dublje: pad njenog BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isti kvartal lani iznosio je 19 posto, dok je u poređenju s prvim ovogodišnjim kvartalom pad bio 13,8 posto. To je čak i dublji pad od onoga u Italiji, članici koju je pandemija virusa korona najviše pogodila, a čiji je BDP u drugom kvartalu pao 17,3 posto u odnosu na isti lanjski kvartal, odnosno 12,4 posto u odnosu na prvo ovogodišnje tromjesečje.
Ipak, među velikim ekonomijama EU najgore je, kako pokazuju podaci Eurostata, prošla Španija. Njen BDP u drugom je ovogodišnjem tromjesečju bio čak 22,1 posto manji nego u istom lanjskom perieodu, dok je u odnosu na prvi kvartal potonuo 18,5 posto.
Debele i u novijoj istoriji nezapamćene minuse nižu i izvanevropske privrede. Tako je, kako su objavili u Washingtonu, američka privreda, inače najveća na svijetu, u drugom tromjesečju potonula nevjerojatnih 32,9 posto na godišnjem nivou, što su analitičari već ocijenili “istorijskim”. Naravno, u negativnom smislu.
Urušavanje privreda
Podaci o tako velikim stopama pada privredneaktivnosti mogu se slobodno okarakterizovati kao urušavanje privrede. Takav pad ekonomije posljedica je pandemije virusa korona i “zaključavanja” ekonomija. Drugim riječima, dok su ekonomije bile u lockdownu ogroman pad imale su i ponuda i potražnja. Velik broj kompanija nije radio, već su radile samo najosnovnije djelatnosti, a građani, s druge strane, nisu gdje imali ni potrošiti svoj novac.
“Ti podaci su dramatični, ali ipak nas ne vode u situaciju iz vremena Velike depresije 30-ih godina prošlog vijeka, kada je kriza trajala godinama. Sve će, naravno, ovisiti o kretanju virusa korona, ali vjerujem da se u sljedećoj godini može očekivati brz oporavak”, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.
I Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta slaže se s ocjenom da je pad u drugom kvartalu dramatičan. Ipak, on smatra da će Evropi za oporavak trebati malo više vremena.
“Sad vidimo da ovo neće biti tako kratkotrajno. Očekujem da bi se Evropa tek 2023. godine mogla vratiti na pretkrizne razine”, kaže Lovrinčević.
Pesimistične prognoze
Nezavisno od toga kada će početi oporavak i koliko će trajati, činjenica je da će ova godina u cijelom svijetu biti izuzetno teška. Na to ukazuju i prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske komisije.
U MMF-u su tako još u aprilu prognozirali da će svjetski BDP u 2020. godini potonuti tri posto. Pritom će puno gore proći razvijene ekonomije nego zemlje u razvoju. Naime, prosječan pad ekonomske aktivnosti u razvijenom dijelu svijeta u ovoj bi godini trebao iznositi 6,1 posto, dok će pad u zemljama u razvoju biti znatno manji, samo jedan posto.
Među razvijenim zemljama na udaru recesije posebno će se naći privrede Italije i Španjije, zatim Francuske i Njemačke te Velike Britanije, Kanade, SAD i Japana. Kada je riječ o zemljama u razvoju, privreda Rusije u ovoj bi godini trebala potonuti 5,5 posto, na što će, osim korona krize, uticati i pad cijena energenata. S druge strane, dvije velike privrede, indijska i kineska, godinu bi čak trebala zaključiti u plusu. Ili, preciznije, prognoze MMF-a pokazuju da bi Kina, zemlja iz koje je krenula pandemija virusa, u ovoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 1,2 posto, što je za kineske prilike inače vrlo slabo, dok bi Indija u 2020. trebala ostvariti rast BDP-a od 1,9 posto.
Oporavak u sljedećoj godini
I u MMF-u očekuju da će se svjetska privreda u sljedećoj godini početi oporavljati, i to po stopi od 5,8 posto. Pritom bi privredni rast u razvijenim zemljama trebao biti sporiji nego u zemljama u razvoju, odnosno razvijeni dio svijeta trebao bi imati privredni rast od, u prosjeku, 4,5 posto, a zemlje u razvoju po stopi od 6,6 posto.
Uprkos tome što ne očekuju dugotrajnu krizu, ekonomisti upozoravaju da se arhitektura svjetske ekonomije u korona krizi počela mijenjati te da će se nastaviti mijenjati. Korona kriza je, može se reći, unijela tektonske promjene u način funkcionisanja privreda.
Posljedice korona krize
Jedna od posljedica korona krize biće, upozoravaju ekonomisti, proces dodatnog zatvaranja država i trgovinskih blokova. Drugim riječima, evropski kapital će u budućnosti vjerojatno manje tražiti prilike na izvanevropskim tržištima, a više se okrenuti ulaganjima u slabije razvijene evropske zemlje, i to iz jednostavnog razloga što neće željeti reprizu korona udara na kretanje roba. Izgledno je i da će se skratiti nabavni lanci.
Druga posljedica mogla bi biti, dodaju ekonomisti, smanjenje značaja uslužnih djelatnosti, uključujući i turizma, na privredu. Umjesto naglaska na usluge, “u modu” će se vjerojatno vratiti reindustrijalizacija, što će podsticati i Evropska komisija. (Index.hr)
