NJUJORK – Konačno se može pročitati što američki predsjednik Donald Trump zaista planira kako bi potakao američku privredu. Na službenoj web-stranici Bijele kuće se odnedavno može pročitati tekst nazvan “Vraćanje radnih mjesta i privrednog rasta” (Bringing Back Jobs And Growth).
Trumpovi savjetnici se u njemu žale kako je finansijske krize 2008. nestalo gotovo 300.000 radnih mjesta, da se udvostručio državni dug i da nestaje srednje klase.
Novi heroj baš te srednje klase želi sve to preokrenuti i privredu izvesti “na pravi put”. Želi stvoriti privredni rast od 4% i stvoriti 25 miliona radnih mjesta u sljedećem desetljeću. U tom tekstu nije samo zanimljivo što u njemu piše, nego još više – što ne piše.Investicije u infrastrukturu su – nestale
Još za vrijeme izborne kampanje Trump je naveliko obećavao goleme investicije u iznosu od jednog biliona dolara, dakle hiljadu milijardi dolara, prije svega za infrastrukturu. To je uvelike uzbudilo i tržište dionicama i kapitala, njihova reakcija je bila gotovo euforična i mnogi analitičari su ispravili i povećali svoje prognoze na gore. Čak je i Međunarodni monetarni fond u svom najnovijem izvještaju nešto podigao očekivani privredni rast za SAD.
Ali u ovom objavljenom planu, usprkos velikim slovima nema više niti riječi o takvim velikim investicijama. Čitav Trumpov genijalni plan o podsticanju privrede se svodi samo na porezne olakšice i manje birokracije. Tako ne namjerava samo smanjiti poreze na prihod osoba i preduzeća nego i radikalno pojednostaviti porezni zakon. Tako će “svaliti breme” koje tereti privredu i “stvoriti milione radnih mjesta”.
Čak 25 miliona novih radnih mjesta zvuči gigantski, ali za američke pojmove to nije nešto osobito. Za vrijeme dva mandata Clintona je stvoreno 21 milion novih radnih mjesta, a i u mandatima Baracka Obame se dešavalo nešto u tim dimenzijama. Jer američko tržište rada je mnogo dinamičnije nego što to Evropljani mogu zamisliti.
Drugim riječima tu niko ne govori da će ta radna mjesta onda i potrajati godinama ili desetljećima: tu se prije često radi tek o mjesecima ili čak sedmicama. Na primjer, samo u decembru 2016. je prema podacima privatnog zavoda za zapošljavanje ADP u SAD stvoreno 216 hiljada radnih mjesta – svaka tri sata po oko 800 novih mjesta.
Političari rado ističu nova radna mjesta, analitičari uvijek od tih novih oduzimaju radna mjesta koja su i nestala. A za nestajanje radnih mjesta Trump krivi globalizaciju, dakle slobodnu međunarodnu razmjenu i za SAD nepovoljne trgovinske sporazume koji su sklopljeni. Sve to je, tvrdi Trump, dovelo do “besprimjernog egzodusa radnih mjesta” u zemlje sa niskim nadnicama.
Ovakvo obrazloženje je dvostruko opasno. Jer kao prvo, nije globalizacija nego racionalizacija proizvodnje, automatizacija i prebacivanje vlastite proizvodnje drugim preduzećima dovelo do najvećeg broja nestanka radnih mjesta. Ali niti ta računica nije tako jednostavna: američka središnja banka Fed je izračunala kako je u prošlih 40 godina u SAD povećana industrijska proizvodnja za 150 posto – makar se broj radnih mjesta smanjio za trećinu.
Drugi razlog zašto je takvo razmišljanje opasno jeste da pruža dojam kako je moguće okrenuti kotač povijesti unatrag i novim pregovorima o trgovinskim sporazumima vratiti mnoga radna mjesta u Ameriku (“Bring good-paying jobs to our shores”).
Ako bude nužno, Amerika će onda nametnuti carine za uvoz iz tih “jeftinih” zemalja. Na prvi pogled se čini da ta prijetnja djeluje nakon što je američka automobilska industrija odustala od planova premještanja proizvodnje u inozemstvo i obećala radna mjesta u domovini.
Ali svi koncerni ne donose odluke o investicijama od danas na sutra nego je to dugoročni proces odlučivanja. To je ionako bio plan američkih proizvođača automobila (iz čitavog niza razloga gdje je patriotizam negdje na dnu ljestvice), ali su sada tu svoju odluku samo objesili na velika zvona. Tako se čine vjernima svojoj domovini i pomažu Trumpu izgledati kao da je u nečemu uspio, makar do sad nije stvoreno jedno jedino radno mjesto.
Opasno je i uvjerenje kako se nova radna mjesta mogu stvoriti tako da se na proizvode konkurenata u inostranstvu nametnu carine. Da zbrojimo: ako Trump želi stvoriti 25 miliona radnih mjesta, treba mu privredni rast od najmanje 4 posto. Ali uvođenje carina neminovno vodi gušenju privrednog rasta, Citi Bank procjenjuje za najmanje 1 posto godišnje.
Trump treba ozbiljno shvatiti i naznake iz Kine kako će se, ako bude potrebno, upustiti i u trgovinski rat. Do toga će sigurno doći ako Trump, kako je najavljivao u izbornoj kampanji, osudi Kinu da namjerno drži svoju nacionalnu valutu na razini nižoj od tržišne vrijednosti i nametne carine za uvoz iz Kine i do 45 posto, piše u anonimnom tekstu kineskog partijskog lista “Global Times”.
Reakcije bi mogle biti jednostavne i veoma bolne za SAD: na primjer, kineski zračni prevoznik bi mogao stornirati golemu narudžbu kod Boeinga i naručiti zrakoplove od Airbusa. Naravno da će onda i Kina uvesti strože carine na američke proizvode, od iPhonea pa do američkih automobila. A tako se sigurno neće stvoriti nova radna mjesta u SAD.
Wall Street: Berze dostigle rekordne nivoe
Na Wall Streetu su u srijedu indeksi dostigli nove rekordne nivoe, pri čemu se Dow Jones indeks po prvi put u istoriji probio iznad 20.000 bodova, zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima kompanija i odlukama američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Dow Jones skočio je 155 bodova ili 0,78 odsto, na 20.068 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,80 odsto, na 2.298 bodova, a Nasdaq indeks 0,99 odsto, na 5.656 bodova.
Novi rekordi indeksa ponajviše se zahvaljuju snažnom rastu cijena akcija u finansijskom sektoru, za 1,7 odsto, dok su sektori osjetljivi na rast kamata, kao što su komunalni, nekretninski i telekomunikacioni, oslabili.
Podršku tržištu pružili su bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati niza kompanija, među ostalim, Boeinga.
Od 104 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvještaje, njih gotovo 70 odsto ostvarilo je veću zaradu nego što se očekivalo.
Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju porasle za 6,8 odsto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što bi bio najveći rast zarada u posljednje dvije godine. Još prošle nedjelje očekivali su rast zarada za 6,3 odsto.
Pozitivno na tržišta utiče i ispunjavanje obećanja predsjednika Trumpa. Iako još nije izašao s detaljima o planiranom smanjenju poreza i povećanju fiskalne potrošnje, Trump je povukao neke druge poteze koji pokazuju da namjerava sprovesti ono što je govorio u izbornoj kampanji.
Tako je potpisao uredbe o labavljenju regulacija u domaćem proizvođačkom sektoru i nastavku gradnje dva naftovoda kako bi proširio energetsku infrastrukturu.
Zahvaljujući tome, Dow Jones indeks probio se po prvi put u istoriji iznad granice od 20.000 bodova. Nadomak te granice taj se indeks našao 6. januara, no zbog nesigurnosti ulagača u to hoće li Trump ispuniti obećanja iz izborne kampanje posljednjih je nedjelja izgubio na zamahu.
“To je definitivno bila granica na koju je tržište bilo fokusirano poslednjih meseci i počeli smo sumnjati hoće li je Dow Jones probiti. Posebno ohrabruje uspon cena akcija u finansijskom sektoru koji predvodi na tržištu”, kaže Julian Emanuel, strateg u švajcarskoj banci UBS.
Finansijski je sektor najviše porastao od kada je 8. novembra Trump pobedio u trci za Belu kuću jer je predsednik obećao smanjenje regulacija u tom sektoru.
Uz to, očekuje se da će Trumpove najavljene politike podstaći rast ekonomije, ali i inflacije, pa bi američka centralna banka mogla ubrzati tempo povećanja kamata, što pogoduje bankama.
I na evropskim su berzama cijene akcija juče porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,20 odsto, na 7.164 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 1,82 odsto, na 11.806 bodova, a pariski CAC 0,99 odsto, na 4.877 bodova.
(Izvor: SEEbiz/Agencije)
