BERLIN – Mnoge firme u Njemačkoj nalaze se na korak do bankrota i opstaju samo zahvaljujući pomoći države, a ekonomski eksperti procjenjuju da se radi o 25.000 preduzeća.

Finansijska pomoć po sistemu „kap po kap“ bila je i još  je strategija kojom Njemačka pokušava da ublaži žestoke posljedice korona krize. Finansijska pomoć, međutim, samo odlaže bankrot, piše Dojče vele (DW).

Ekonomski stručnjaci strahuju da bi to moglo da se završi talasom bankrota čim država prestane da pomaže.

„Apsolutno je razumljivo to da se finansijski pomažu preduzeća koja su zbog lokdauna upala u probleme“, kaže ekspert instituta za evropska ekonomska istraživanja „Lajbnic“ iz Manhajma (ZEW).

Dodaje, međutim, da bi, „pored troškova koji se mjere milijardama“, nediferencirani pristup mogao „negativno da se odrazi na srednjoročni privredni rast i razvoj produktivnosti u Njemačkoj“.

Osim što je dao pomoć vrijednu milijarde, zvanični Berlin donio je i odluku o prestanku obaveze podnošenja zahtjeva za stečaj. Kompanije su obično dužne da prijave stečaj u roku od tri nedjelje u slučaju nesolventnosti. Njemačka vlada je to pravilo stavila van snage prošle godine u martu, prvo do kraja septembra, a onda i do kraja 2020. godine.

Međutim, u izmijenjenom obliku pravilo važi do kraja aprila ove godine, za kompanije koje su od 1. novembra do 31. decembra predale zahtjev za pomoć zbog štete koju trpe zbog pandemije i koje su uz tu pomoć mogle da izbjegnu stečaj.

U privrednim granama koje su posebno pogođene krizom, u stečaj je otišlo manje od polovine firmi koliko se očekivalo prošle godine.

„Ta razlika posebno je uočljiva kod malih preduzeća, onih sa manje od deset zaposlenih. A što su kompanije veće, razlika se smanjuje“, objašnjava Georg Liht, rukovodilac Odeljenja za istraživanje inovativne ekonomike i preduzetničke dinamike na institutu ZEW.

Istraživanja Lihta i njegovog tima pokazuju da najveći dio firmi kojima prijeti bankrot čine upravo mali preduzetnici. Eksperti procjenjuju da će 25.000 preduzeća otići u stečaj nakon što prestanu da dobijaju pomoć.

Što se tiče preduzeća koja su prije krize poslovala dobro, teško je procijeniti kakva je situacija s njima u vezi sa stečajem. „Zato bi političari trebalo da i u daljem toku korona krize, nakon pažljive provjere, pružaju finansijsku pomoć preduzećima“, smatra Liht.

Drugi je problem to što pomoć još nije ni stigla do mnogih kompanija. U centru kritike je ministar privrede Peter Altmajer (CDU).

„Broj preduzetnika koji su nezadovoljni radom ministra Altmajera u konstantnom je porastu“, kaže Markus Jerger, direktor Njemačkog udruženja srednjih preduzeća (BVMW).

Srednji preduzetnici kritikuju to što je prijavljivanje za pomoć koju je obezbijedilo ministarstvo previše birokratski organizovano i previše komplikovano. Tako je savezni ministar privrede „od spasioca postao pogrebnik čitave branše“, žali se Jerger.

Alarm su uključila i druga privredna udruženja, jer najveći dio novembarske i decembarske pomoći još nije stigao do kompanija.

Jedno ispitivanje instituta Ifo je pokazalo da bi ekonomska politika u krizi, sveukupno gledano, mogla značajno da bude poboljšana. Prije istraživanju instituta, skoro polovina stručnjaka se o korona politici izjasnila sa „nezadovoljan“ (27%) i „veoma nezadovoljan“ (20%).

Institut Ifo i list „Frankfurter algemajne cajtung“ svaka dva mjeseca anketiraju profesore ekonomije na njemačkim univerzitetima – a političari reaguju sporo i nefleksibilno. Tako je rezultate ispitivanja od ovog utorka sažeo Niklas Potrafke, direktor Ifo centra za javne finansije i političku ekonomiju.

„Rezultati novog istraživanja pokazuje da još ima prostora da se poboljša ekonomska politika u vijreme korone“, istakao je Potrafke, navodi se u tekstu DW-a.