“Forbes” je objavio listu 30 najuticajnijih ljudi mlađih od 30 godina na kojoj su se našli uspješni preduzetnici, inovatori, vizionari sa fokusom na oblast finansija… Među njima je i ime mladog Sarajlije Vedada Mešanovića.

U razgovoru za “Nezavisne” Vedad Mešanović kaže da tokom svoje mladosti nije imao izraženu ljubav prema finansijama, te da je u školi imao problema s matematikom.

Vedad kaže da ne namjerava da ode iz BiH jer, kako ističe, u svijetu bi bio jedan od milion, a ovdje ima priliku da bude jedan u milion.

Iako ste mlad momak, uspješno se bavite oblašću finansija već duže vrijeme. Otkud ljubav prema finansijama?

MEŠANOVIĆ: Tokom svoje mladosti nisam imao neku izraženu ljubav prema finansijama, čak sam u školi imao problema s matematikom i više bio zainteresovan za prodaju, marketing i poslovni razvoj. Ali me karijerni put oblikovao i jasnije definisao moje interese. Prije oko deset godina sam tražio investitora za ideju koju sam imao u BiH da se poboljša dijagnoza raka dojke uz pomoć vještačke inteligencije. Podršku nisam dobio, tako da sam odlučio da krenem da radim razne poslove online (istraživanje tržišta, analiza, marketing, pravljenje web-siteova, itd.) i sakupljam novac za potrebni kapital. Ujedno sam i sakupljao savjete od ljudi iz industrije i pravio edukativne materijale koje sam prodavao za pet dolara preko Twittera. Fokus je bio stavljen na učenje, online tutorijale i aktivni rad. Tako sam i stekao mnoge potrebne vještine i izgradio veliku mrežu kontakata. Za tri godine sam direktno radio sa blizu 300 startup kompanija. S osobom koju sam upoznao na jednom forumu sam krenuo startup za poboljšanje dijagnoze raka dojke, rješavanje problema zbog kojeg svake godine umre veliki broj žena širom svijeta. Postigli smo veliki uspjeh, od svjetske promocije do podrške globalnih lidera i raznih osvojenih nagrada, tako da je to meni otvorilo mnoga vrata i dalo priliku da radim na ozbiljnim projektima i čak se okušam u državnim poduhvatima – npr. pregovori sa ministarstvom u Pakistanu. Jedna od tih prilika je bila da budem glavni savjetnik za tada treću vodeću kriptovalutu u svijetu sa dnevnim volumenom trgovanja preko 100 milijardi američkih dolara i tako počinje moja priča u svijetu finansija i rađa se ta ljubav prema industriji i istraživanju tržišta. Tada sam bio jedna od rijetkih osoba koja se zanimala za spomenutu temu, a evo već danas veliki broj mojih prijatelja je počelo da shvata vrijednosti ove industrije, pokreće projekte i investira novac u kriptovalute. Čak smo i uspostavili online grupe kao “Kripto manijaci” na Viberu gdje se družimo, istražujemo razne kriptoprojekte i interno razmjenjujemo znanje i iskustva.

Šta za Vas znači to što Vas je jedan od najuglednijih finansijskih časopisa uvrstio na listu među 30 najuspješnijih mladih ljudi koji se bave finansijama?

MEŠANOVIĆ: Iskreno se nisam nadao ovom uspjehu jer sam fokusiran na rad, a ne na promociju i tržišne rangove, ali sam jako zahvalan jer je to vrijedna validacija i priznanje moga rada i vrijednosti na tržištu. Iskoristiću ovo kao motiv i podsticaj za dalji napredak u karijeri, a i kao priliku da uspostavim nove kontakte u BiH i svijetu. Već mi se javio veliki broj ljudi zainteresovanih za saradnju, razmjenu iskustava i zajedničko djelovanje na tržištu. Sada je samo bitno da budem pametan, radim još vrednije i skromno nastavim naprijed.

Otkud ljubav prema kriptovalutama i kakva je u BiH situacija kada su one u pitanju, gdje je tu BiH?

MEŠANOVIĆ: Iako fizički ne postoje, trenutno na tržištu postoji preko 9.000 digitalnih valuta. Sama činjenica da nam one omogućavaju da razmjenjujemo monetarne vrijednosti bez posredstva platnih institucija, čekanja ili plaćanja velikih troškova je za mene bio jasan znak da je u pitanju budućnost moderne ekonomije, te da imam priliku da budem dio te tranzicije i iskoristim vrijednosti njenih trendova da pomognem državama u razvoju. To je bila ljubav na prvi pogled. Svjetska ekonomija prolazi kroz tranziciju prema digitalnom društvu i online razmjeni vrijednosti. Mnoge institucije širom svijeta rade na razvoju digitalnih valuta i korištenju blockchain tehnologije kako bi unaprijedile brojne operativne procese. Ovaj trend počinje da se širi na različite industrije i segmente državnih organa. Svjetske kompanije, a i investitori kreću da investiraju ogromne resurse u digitalnu ekonomiju. Nisu u pitanju samo valute, već i digitalni tokeni i digitalne umjetnine. Na primjer, Fudbalski klub Juventus je, prateći primjer FC Barcelona, gdje igra bh. reprezentativac Miralem Pjanić, napravio partnerstvo sa digitalnom kompanijom “Chiliz” i plasirao digital collectibles na tržište.

Naravno, BiH značajno kasni za ostatkom svijeta, a i regiona, kada je u pitanju digitalna ekonomija. U Sloveniji u velikom broju tržnih centara danas imate mogućnost da platite svoj račun kriptovalutama i aplikacijama kao što je EliPay. Nakon pilot-projekta otkupa kriptovaluta u zadarskim poštanskim uredima, “Hrvatska pošta” sada proširuje uslugu na ukupno 55 poštanskih ureda. U Srbiji su osnovane razne digitalne inicijative i razvojni centri, te organizacije kao UNDP već testiraju svoje blockchain projekte. Mnogo je takvih primjera. Iako kasnimo i još kolektivno posmatramo digitalnu ekonomiju kao ilegalno tržište, uzimajući u obzir naše geografske vrijednosti i političke partnere, ova industrija je prilika za Bosnu i Hercegovinu da se plasira kao lider u digitalnoj ekonomiji u regionu, te osigura veliki broj novih partnerstava i investicija. To znači više kapitala, radnih mjesta i prilika za građane BiH. To će da bude veliki fokus mog budućeg rada – uspostava digitalne infrastrukture i relevantnih zakona u Bosni i Hercegovini.

A i da ovo spomenem: da je BiH investirala samo deset miliona konvertibilnih maraka u bitcoin prije tri godine, danas bismo imali potrebni novac za vakcine i pomoć ugostiteljskim objektima.

I ono pitanje koje se uvijek postavlja mladim, uspješnim ljudima: hoćete li ostati u BiH i, ako hoćete, zbog čega, a i ako nećete isto pitanje?

MEŠANOVIĆ: Naravno da hoću. Ja sam u svijetu jedan od milion, a ovdje imam priliku da budem jedan u milion – da se istaknem i iskoristim svoje znanje da doprinesem razvoju bh. društva i boljem životu svih građana u Bosni i Hercegovini. Zbog prirode posla kojim se bavim često ću putovati i pokušaću da ostvarim saradnju sa velikim brojem kompanija u svijetu i proširim svoju postojeću mrežu kontakata, ali nemam namjeru da živim u nekoj drugoj državi. Moja najveća želja jeste da jedan dan neko mlad uzme mene za primjer i donese odluku da ostane u BiH znajući da je moguće ostvariti velike stvari i kad niste politički aktivni, vaša porodica nije bogata i nemate podršku vaše zajednice. Koliko god nekim ljudima zvučalo nerealno, sve što trebate za uspjeh je veliki san, volja za drastičnim odricanjem i teškim radom i kompjuter s internet konekcijom. (Nezavisne)