BANJALUKA – Poslanici Narodne skupštine RS usvojili su Informaciju o implementaciji Akcionog plana za provođenje mjera za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize na privredu RS.

Za ovu informaciju je glasalo 48 poslanika, osam je bilo protiv, a četiri uzdržana.

Ministar finansija RS Aleksandar Džombić ponovio je da makroekonomski pokazatelji govore da je RS zadržala fiskalnu i socijalnu stabilnost, da je svoje obaveze izmirivala uredno i redovno i da će to nastaviti činiti i u ovoj godini.

“Primjedbe da se neće moći isplaćivati penzije ne stoje, jer i to isplaćujemo redovno i uredno”, naglasio je Džombić u završnoj riječi.

On je podsjetio da je Vlada na vrijeme i tačno procijenila da RS neće imati direktne posljedice svjetske ekonomske krize, što se i desilo budući da je bankarski sektor ostao stabilan.

“Naše banke nisu radile sa hartijama od vrijednosti na svjetskom tržištu i nisu ni imale drastične gubitke kao što je bio slučaj sa bankama zapadnih zemalja”, naveo je Džombić.

On je dodao da je Vlada tačno i blagovremeno procijenila da će RS imati indirektne posljedice svjetske ekonomske krize i da se to i desilo u 2009. godini.

“Mjere za ublažavanje posljedica krize usvojili smo već na početku 2009. i to smo učinili među prvima u regionu, te zato ne stoji primjedba da smo ih usvojili kasno”, rekao je ministar finansija RS.

Poslanik SNSD-a Zora Vidović rekla je da je RS u krizu ušla fiskalno stabilna i da su mjere Vlade Srpske imale vrlo pozitivne efekte na ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize.

“Vlada RS je blagovremeno donijela mjere za ublažavanje efekata svjetske ekonomske krize na privredu RS, a veliki uticaj na ublažavanje krize imao je Razvojni program RS iz kojeg je odboreno 218 projekata u vrijednosti 430 miliona maraka”, istakla je Vidovićeva.

Ona je dodala da bi RS bila u mnogo težoj ekonomskoj situaciji da nema Razvojnog programa RS i kreditnih linija iz Investiciono-razvojne banke /IRB/ RS.

Poslanik SNSD-a Perica Rajčević smatra da su Vladine mjere dale pozitivne efekte na privredu RS, ističući da je RS u krizu ušla sa niskim učešćem javnog duga od osam miliona maraka.

Šef poslaničkog kluba SDS-a Borislav Bojić smatra da je stanje u privredi RS izuzetno teško i da nije onako kako se predstavlja u realizovanim mjerama Vlade za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize.

“U RS je evidentan trend rasta nezaposlenosti, stanje u `Elektroprivredi RS` nije ni blizu onog koje je Vlada očekivala, a `Šume RS` je zahvatio ozbiljan kriminal”, tvrdi Bojić.

Poslanik SDS-a Dušan Stojičić smatra da je ova informacija paušalna i da je sačinjena u namjeri kako bi se javnosti i građanima moglo prikazati da RS ima mjere za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize na privredu RS.

Poslanik SDS-a Lazo Marić rekao je da je ovaj dokument trebalo da bude razmatran u parlamentu RS u formi šestomjesečnog izvještaja, a ne informacije koja je prvobitno bila predložena prije godinu i po dana.

Šef poslaničkog kluba PDP-a Branislav Borenović zamjerio je što je Vlada iz skupštinske procedure povukla Strategiju zapošljavanja RS, koja je mogla, kako je rekao, biti od koristi da u Srpskoj bude zaustavljen stalni trend rasta nezaposlenosti.

“Informacija ne predstavlja stvarno stanje u privredi RS, a veliki dio predloženih mjera nije realizovan”, smatra Borenović, dodavši da Klub poslanika PDP-a iz tih razloga ne može da podrži ovu informaciju.

Džombić je rekao da je Vlada RS uspjela je da sačuva fiskalnu i socijalnu stabilnost Srpske i u godini svjetske ekonomske krize, a ukupna ušteda svih nivoa vlasti iznosi 187,6 miliona KM.

Izlažući poslanicima Narodne skupštine informaciju o provođenju Akcionog plana za sprovođenje mjera za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize na privredu RS, Džombić je rekao da je Srpska u godinu uticaja globalne krize ušla fiskalno stabilna, sa niskim učešćem javne potrošnje i javnog duga u BDP-u, te reformisanim direktnim porezima.

“Osim ušteda u republičkom budžetu, opštine i gradovi u svojim budžetima uštedjeli su 92,6 miliona KM, a vanbudžetski fondovi 25 miliona KM. Tako da ukupna ušteda svih nivoa vlasti u RS iznosi 187,6 miliona KM”, naveo je Džombić.

On je dodao da se razvojna komponenta budžeta RS ogleda u povećanju sredstava za podsticaj poljoprivrede koja su sa 80 miliona KM povećana na 81,6 miliona KM u 2009. godini, od čega je za direktnu podršku proizvodnji i dohotku utrošeno 68 odsto sredstava za 40 000 korisnika, a preostalih 32 odsto za mjere ruralnog razvoja za 110 000 korisnika i interventne mjere.

“Sufinansiranje podsticaja izvoza je sa šest miliona KM u 2008. godini povećano na 10 miliona KM u 2009. godini i na 15 miliona u 2010. godini. U prošloj godini sredstva za podsticaj izvoza dobilo je 215 privrednih subjekata koji zapošljavaju 24 810 radnika”, naveo je Džombić.

U prošloj godini ostvaren je deficit od 161,2 miliona KM ili 1,9 odsto BDP-a, a od tog iznosa 35 miliona KM je dato kao pomoć jedinicama lokalne uprave, tako da je ostvaren deficit od 126,2 miliona KM ili 1,5 odsto BDP-a.

“Imajući u vidu da je prosječna penzija u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu povećana sa 297 KM na 320 KM, jasno je da je i u godini svjetske ekonomske krize Vlada RS uspjeli da ostvari svoj prioritetni cilj”, istakao je Džombić.

Iz ekonomsko-socijalne komponente Razvojnog programa RS do 22. aprila ove godine odobreno je ukupno 218 projekata ukupne vrijednosti od 430,2 miliona KM od čega se 49 projekata odnosi na infrastrukturu i vrijedni su ukupno 206,7 miliona KM.

Iz privredno-razvojne komponente Razvojnog programa RS preko Investiciono-razvojne banke /IRB/ RS u 2008. i 2009. godini i do 26. aprila 2010. godine plasirano ukupno 467,4 miliona KM.

“Kamatne stope na kredite plasirane preko IRB RS su najniže u okruženju i kreću se od 3,6 do 5,9 odsto. Do 26. aprila ove 2010. godine kreditima IRB RS riješeno je stambeno pitanje za 2 021 građana RS, podržane poslovne aktivnosti 442 privredna subjekta i 586 poljoprivrednih gazdinstava, pokrenuto 50 novih poslovnih aktivnosti, te omogućena realizacija infrastrukturnih projekata u 21 jedinici lokalne samouprave”, naglasio je Džombić.

On je dodao da su direktni rezultati rada IRB RS održavanje oko 18 500 radnih mjesta i otvaranje novih 3 500 radnih mjesta.

BDP-u u RS za 2009. godini nominalno je rastao za 0,1 odsto u odnosu na 2008. godinu, kada je bruto domaći proizvod iznosio 8.489 miliona KM, dok je realna stopa rasta bila na nultom nivou.

“Imajući u vidu kretanje BDP-a u zemljama okruženja, jasno je da je nulta realna stopa rasta BDP-a u RS dokaz da su mjere Vlade dale rezulatate u očuvanju privredne aktivnosti”, ocijenio je Džombić.

Prosječna stopa inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosi minus 0,4 odsto.

“Analizirajući zemlje iz okruženja možemo da zaključimo da su samo RS i Federacija BiH, pa samim tim i BiH, imale deflaciju u 2009. godini, dok su sve zemlje iz okruženja ostvarile inflaciju, gdje prednjači Srbija sa 8,1 odsto i Hrvatska sa 2,4 odsto”, naveo je Džombić.

On je ponovio da je fizički obim industrijske proizvodnje u 2009. godini povećan za 19 odsto, da je spoljnotrgovinski deficit na kraju 2009. godine iznosio 1.894.189 KM, što je smanjenje od 14,7 odsto u odnosu na 2008. godinu, a da pokrivenost uvoza izvozom u 2009. godini iznosi 46,9 odsto što predstavlja poboljšanje u odnosu na 2008. godinu kada je iznosila 46,3 odsto.

Za zapošljavanje 1200 pripravnika Vlada RS odobrila je 7.305.336 KM, za zapošljavanje 376 povratnika u RS 808.000 KM, za zapošljavanje 225 lica starijih od 40 godina 364.700 KM, za zapošljavanje 71 lica romske nacionalnosti 179.000 KM, a za zapošljavanje 444 radnika do 30 godina starosti dva miliona KM.

Za socijalno zbrinjavanje radnika koji su ostali bez posla Zavodu za zapošljavanje RS odobreno je četiri miliona KM u prošloj i dva miliona KM u ovoj godini, a lani je stambeno zbrinuto 705 korisnika iz kategorija porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije.

“Rješavanje problema nezaposlenih će svakako i u 2010. godini biti jedan od prioriteta Vlade RS. Ako se ima u vidu da je stopa zaposlenosti u FBiH sa 31,8 u 2008. godine pala na 30,9 odsto u 2009. godini, vidimo da su mjere Vlade RS imale značajan uticaj na očuvanje radnih mjesta u RS”, naveo je Džombić.

On je dodao da je anketna stopa nezaposlenosti u 2009. godini u RS bila na nivou od 21,4 odsto odnosno na nivou od 20,5 odsto u 2008. godini, što je znatno niže od anketne stope nezaposlenosti u FBiH, koja je u 2009. godini iznosila 25,7 odsto.

Prema njegovim riječima, učešće javnog duga u BDP-u u RS je sa 64,3 odsto u 2004. godini smanjeno na 38,8 odsto u 2009. godini, što je znatno ispod nivoa od 60 odsto koji predstavlja kriterijum za pridruženje EU iz Mastrihta.

Izvor Agencije